Razvijanje bolesti poput srčanih oboljenja ili dijabetesa prije 55. godine moglo bi značajno povećati rizik od demencije u kasnijoj dobi, pokazuje novo istraživanje britanskih znanstvenika.

Kritični vremenski prozori

Stručnjaci sa Sveučilišta Oxford otkrili su da do 80 posto osoba s dijagnosticiranom demencijom boluje i od dvije ili više kroničnih bolesti. Ipak, još uvijek nedostaje jasno razumijevanje o tome koja konkretna stanja, u kojoj životnoj dobi, imaju najveći utjecaj na povećanje rizika. Zbog toga su istraživači identificirali takozvane 'kritične vremenske prozore' u kojima određene bolesti predstavljaju najveću prijetnju za razvoj demencije.

Studija, objavljena u časopisu Brain Communications, temelji se na analizi podataka više od 280 tisuća osoba iz britanske biobanke. Znanstvenici su proučavali povezanost između 46 kroničnih bolesti i rizika od demencije.

Rezultati istraživanja

Rezultati pokazuju da su srčane bolesti, poput koronarne bolesti srca i atrijske fibrilacije, te dijabetes, ako se pojave prije 55. godine, najsnažnije povezane s povećanim rizikom od razvoja demencije. U dobi između 55 i 70 godina, rizik dodatno rastu bolesti poput moždanog udara te mentalni poremećaji, uključujući tjeskobu i depresiju, koji mogu udvostručiti vjerojatnost pojave demencije.

'Znali smo da prisutnost više kroničnih bolesti povećava rizik od demencije, no nije bilo poznato koje kombinacije imaju najveći utjecaj i kojim redoslijedom se pojavljuju', objasnila je dr. Sana Suri, izvanredna profesorica i znanstvena suradnica Oxford Brain Sciencesa. 'Ovo istraživanje otkrilo je kako se određene bolesti često javljaju zajedno te kada tijekom života nose najveći rizik.'

Studija je također pokazala da su osobe koje su u srednjoj dobi imale srčane bolesti ili dijabetes, a kasnije doživjele moždani udar ili patile od mentalnih poremećaja, bile u najvećoj opasnosti od razvoja demencije.

Prema riječima dr. Suri, prisutnost drugih bolesti trebala bi se uzeti u obzir prilikom procjene rizika, jer bi takav pristup mogao pomoći u razvoju učinkovitijih strategija prevencije.

'Iako smo potvrdili povezanost između višestrukih bolesti i većeg rizika od demencije, još uvijek moramo razumjeti zašto do toga dolazi', dodala je. 'Potrebno je provesti istraživanja na raznolikijim populacijama kako bi rezultati bili što reprezentativniji. Buduće studije mogle bi ispitati može li pravodobno liječenje i prevencija kardiovaskularnih problema u ranijoj životnoj dobi, a zatim mentalnih i neuroloških poremećaja u 50-im i 60-im godinama, pomoći u smanjenju rizika od demencije.'