Što se tiče zdravlja srca, dugogodišnje vjerovanje da je bijelo meso manje štetno, studija objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition ne opovrgava, jer razvoju kardiovaskularnih bolesti mogu doprinijeti i neki drugi efekti konzumiranja crvenog mesa.

Najpovoljniji učinak na razinu kolesterola u krvi imaju bezmesni izvori bjelančevina poput povrća, mliječnih proizvoda i mahunarki.

'Loš' kolesterol može uzrokovati srčane bolesti

Poznata je stvar da zasićene masti povećavaju koncentraciju 'lošeg' LDL kolesterola u krvotoku, a nakupljanje ove tvari nalik vosku u arterijama može uzrokovati srčani ili moždani udar. Veliki dio zasićenih masti životinjskog je porijekla, poput maslaca, goveđe masti ili kože peradi.

Međutim, pretpostavka da visoki udio zasićenih masti crvenog mesa u prehrani doprinosi riziku od kardiovaskularnih bolesti nikad nije podvrgnuta ispitivanju znanstvenika.

Stoga je tim znanstvenika iz San Francisca podvrgnuo ispitivanju više od 100 zdravih muškaraca i žena u dobi od 21 do 65 godina, koje su nasumično rasporedili u dvije skupine - jednu s niskim i jednu s visokim udjelom zasićenih masti u prehrani.

Tijekom trajanja studije svi su se sudionici suzdržavali od konzumacije alkohola i svi su prošli kroz tri četverotjedna režima prehrane; s crvenim mesom, s bijelim mesom i bez mesa, između kojih su imali periode 'ispiranja' sa svojom uobičajenom prehranom. Glavni izvor crvenog mesa bila je govedina, a bijelog piletina. Uzorci krvi uzimani su svim ispitanicima na početku i na kraju svakog testnog perioda.

Bjelančevine biljnog porijekla imale su najpovoljniji učinak na razinu kolesterola u krvi, dok su učinci crvenog i bijelog mesa bili identični za ekvivalentne razine zasićenih masti.

Dakle, sudionici koji su jeli hranu bogatu zasićenim mastima imali su višu razinu ukupnog i LDL kolesterola od onih u čijoj je prehrani bio niži udio zasićenih masti, i to bez obzira na o kojem se izvoru bjelančevina radilo.

Studija je obuhvaćala i analizu veličine čestica kolesterola. Uvriježeno je mišljenje da aterosklerozi velike i male čestice ne pridonose jednako, ali nedavna su istraživanja pokazala povezanost i jednih i drugih sa skrutnjavanjem arterija.

Značajne razlike u koncentracijama velikih, srednjih i malih LDL čestica u krvi između prehrane s crvenim i prehrane s bijelim mesom studija znanstvenika iz San Francisca nije pokazala, ali je uočena veća koncentracija velikih LDL čestica kod prehrane s visokim udjelom zasićenih masti. Što se tiče malih ili srednjih čestice LDL-a razlike nisu uočene.

Unatoč novim saznanjima, znanstvenici sa Sveučilišta u San Franciscu ne tvrde da su pobili uvriježeni stav da je konzumiranje bijelog mesa manje štetno za srce, jer crveno meso može imati i druge posljedice koje su štetne i pridonose kardiovaskularnim bolestima, o čemu treba provesti dodatna detaljna istraživanja.