Istraživanje pokazuje da problem nije u tome što ne razumijemo važnost financijskog planiranja. Većina građana svjesna je da bi o novcu trebalo razgovarati otvorenije – s partnerima, djecom i roditeljima. Problem je što novac i dalje doživljavamo kao temu koja nas razotkriva više od mnogih drugih osobnih pitanja.

Partneru ćemo reći gotovo sve. Gotovo.

Na prvi pogled čini se da su financije u partnerskim odnosima prilično transparentna tema.

Gotovo dvije trećine ispitanika smatra da su financijski kompatibilni sa svojim partnerom, a većina navodi da je prije zajedničkog života razgovarala o prihodima, imovini i financijskim navikama. Više od polovice tvrdi da su unaprijed dogovorili kako će organizirati zajedničke troškove.

No ispod površine krije se drukčija slika.

Čak 26,7 posto ispitanika priznaje da ima novac ili imovinu za koju njihov partner ne zna. Više od petine skriva dio svoje potrošnje, a gotovo trećina navodi da se s partnerom često sukobljava upravo zbog novca.

Drugim riječima, mnogi partneri razgovaraju o financijama dovoljno da mogu funkcionirati zajedno, ali ne dovoljno da bi bili potpuno otvoreni.

Postoje i naznake da se odnos prema novcu ipak mijenja. Istraživanje provedeno krajem 2025. pokazalo je da je broj građana koji redovito razgovaraju o novcu s bliskim osobama porastao s 36 na 41 posto. Istodobno, čak 65 posto ispitanika smatra da bi donosili bolje financijske odluke kada bi o novcu razgovarali češće.

Zašto je novac postao tabu?

Prema sociologu Eriku Brezovcu, razlog nije u samom novcu nego u onome što on predstavlja.

'Velik broj istraživanja pokazuje da su plaća, financijska stabilnost i bogatstvo povezani s osjećajem osobne vrijednosti. Zato su razgovori o novcu često osjetljiviji od mnogih drugih privatnih tema', objašnjava.

Dok pitanja o hobijima, obitelji ili svakodnevnim navikama rijetko stvaraju napetost, razgovor o novcu može vrlo brzo razotkriti društvene razlike među ljudima.

Ako saznamo da prijatelj zarađuje više od nas, možemo se početi uspoređivati. Ako mi zarađujemo više, možemo se bojati da će se odnos promijeniti ili da će druga strana od nas očekivati pomoć.

'Ljudi izbjegavaju financijska pitanja jer ne znaju kakvu će reakciju izazvati odgovor. Hoće li druga osoba osjetiti zavist? Sram? Hoće li se osjećati inferiorno ili će očekivati pomoć? Upravo ta neizvjesnost stvara tabu', kaže Brezovec.

Podaci istraživanja pokazuju koliko su te emocije i dalje prisutne. Čak 71 posto građana novac i dalje povezuje sa sramom ili zavišću. Strah od osude i uspoređivanja s drugima ostaju među najvećim preprekama otvorenijem razgovoru o financijama.

Većina ljudi vjeruje da o novcu razgovara dovoljno otvoreno. No koliko ste zapravo spremni pričati o plaći, dugovima, štednji ili financijskim problemima?

Odgovorite na nekoliko kratkih pitanja i provjerite kojem profilu pripadate — od tihog promatrača do glasnog ambasadora razgovora o novcu.

Bez obzira na rezultat, jedno je jasno: razgovor o novcu rijetko je samo razgovor o brojkama.

Pitanje 'Koliko zarađuješ?' vrlo brzo može postati pitanje uspjeha, statusa, mogućnosti i osobne vrijednosti - upravo zato ga mnogi i dalje izbjegavaju.

Ne skrivamo samo novac nego i razgovore o njemu

Istraživanje pokazuje da većina građana zna što bi trebala raditi kada je riječ o financijama.

Roditelji smatraju da djecu treba učiti odgovornom odnosu prema novcu. Partneri smatraju da treba razgovarati o zajedničkoj budućnosti. Većina podržava štednju i financijsko planiranje.

No kada treba prijeći s teorije na praksu, nastaje problem.

'Djeca vrlo često čuju da treba štedjeti ili odgovorno raspolagati novcem, ali im rijetko pokazujemo zašto je tomu tako. Rijetko ih upoznajemo s izazovima štednje, dugova ili financijskog planiranja. Tako financijske poruke ostaju apstraktne i ne postaju dio svakodnevnog iskustva', upozorava Brezovec.

To potvrđuju i podaci istraživanja.

Više od 93 posto roditelja kaže da potiče djecu na štednju, no znatno manji broj otvoreno razgovara o prihodima i troškovima kućanstva. Djeca tako odrastaju slušajući da je novac važan, ali istodobno uče da je razgovor o njemu nešto što treba izbjegavati.

Brezovec smatra da se upravo tu stvara svojevrsni paradoks.

'Ljudi generalno znaju što bi trebalo raditi: štedjeti, razgovarati, planirati i učiti djecu. Ali kad to treba pretvoriti u konkretnu praksu, nastaje blokada.'

Najviše izbjegavamo teme koje su najvažnije

Posebno je zanimljivo da nelagoda raste što razgovor zadire dublje u budućnost.

Manje od polovice ispitanika razgovaralo je s roditeljima o planovima za starost. Tek manji dio roditelja ima sastavljenu oporuku, a još manje ispitanika ima vlastitu.

To pokazuje da najviše izbjegavamo upravo one teme koje mogu imati najveće posljedice za obitelj.

Razgovor o starosti otvara pitanje bolesti.

Razgovor o oporuci pitanje smrti.

Razgovor o dugovima pitanje ranjivosti.

A razgovor o plaći pitanje vlastite vrijednosti.

'Problem nije u tome što ljudi ne znaju da bi trebali planirati, razgovarati i štedjeti. Problem je što nemaju razvijenu komunikacijsku praksu koja bi te vrijednosti pretvorila u svakodnevno ponašanje', smatra Brezovec.

Financijska pismenost počinje razgovorom

Ako je istraživanje pokazalo jednu stvar, onda je to da većina ljudi razumije važnost odgovornog upravljanja novcem.

Znamo da treba štedjeti.

Znamo da treba planirati.

Znamo da s partnerom treba razgovarati o financijama.

Znamo da djecu treba učiti odgovornosti.

Ali između onoga što znamo i onoga što zaista radimo još uvijek postoji veliki jaz.

Možda upravo zato financijska pismenost ne počinje kalkulatorom, aplikacijom ili štednim računom.

Počinje razgovorom.

A razgovor o novcu danas je vjerojatno jedan od najvažnijih razgovora koje još uvijek prečesto izbjegavamo.

Upravo zato Addiko banka kroz inicijativu "Glasno o novcu" nastoji potaknuti građane da financijske teme prestanu doživljavati kao tabu i počnu ih promatrati kao sastavni dio svakodnevnih odluka, odnosa i planova za budućnost. Jer što otvorenije razgovaramo o novcu, veća je vjerojatnost da ćemo donositi informiranije i sigurnije financijske odluke.