Jedna namirnica koju mnogi zanemaruju mogla bi značajno smanjiti zdravstveni rizik kod žena!

Znanstvenici su otkrili da žene koje dugoročno unose preporučene količine cjelovitih žitarica imaju znatno manju vjerojatnost razvoja raka dojke.

U istraživanju je sudjelovalo 36.479 žena u dobi od 48 do 83 godine, koje su praćene u prosjeku 16 i pol godina u sklopu velike švedske studije Swedish Mammography Cohort. Tijekom tog razdoblja rak dojke dijagnosticiran je kod 1.979 sudionica.

Analiza je pokazala da su žene koje su svakodnevno unosile najmanje 90 grama cjelovitih žitarica imale 22 posto manji rizik od razvoja raka dojke u usporedbi sa ženama koje su unosile manje od 45 grama dnevno.

Zanimljivo, umjeren unos nije pokazao jednako izražen zaštitni učinak, što upućuje na to da je za potencijalnu korist potrebno dugoročno održavati preporučeni dnevni unos.

Zašto su cjelovite žitarice korisne?

Znanstvenici smatraju da zaštitni učinak proizlazi iz visokog udjela prehrambenih vlakana i drugih bioaktivnih spojeva koje sadrže cjelovite žitarice.

Vlakna mogu pomoći u snižavanju razine estrogena u organizmu, hormona koji ima važnu ulogu u razvoju pojedinih oblika raka dojke. Istodobno, bioaktivni spojevi doprinose smanjenju kroničnih upala i povoljno djeluju na crijevni mikrobiom, a oba su čimbenika povezana s manjim rizikom od razvoja brojnih bolesti.

Istraživanje je pokazalo i da nisu sve namirnice od cjelovitih žitarica jednako korisne.

Primjerice, umjerena konzumacija pahuljica za doručak od cjelovitih žitarica bila je povezana s manjim rizikom od bolesti, dok je vrlo česta konzumacija hrskavog kruha (crispbread) bila povezana s većim rizikom od jednog podtipa raka dojke koji nije ovisan o hormonskim receptorima.

Autori pretpostavljaju da bi razlog mogao biti akrilamid, spoj koji nastaje tijekom pečenja i drugih postupaka pripreme hrane na visokim temperaturama, a koji se smatra mogućim kancerogenom.

Potrebna su dodatna istraživanja

Iako rezultati daju dodatnu težinu preporukama o redovitoj konzumaciji cjelovitih žitarica, autori naglašavaju da je riječ o promatračkom istraživanju, koje ne može dokazati izravnu uzročno-posljedičnu vezu.

Zbog toga smatraju da bi buduće studije trebale detaljnije istražiti utjecaj pojedinih vrsta cjelovitih žitarica, umjesto da ih promatraju kao jedinstvenu skupinu namirnica.

Ipak, zaključuju kako rezultati predstavljaju još jedan argument u prilog prehrani bogatoj cjelovitim žitaricama, koja se već povezuje s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i drugih kroničnih stanja.