Harvardska studija koja traje gotovo 90 godina otkrila je šest navika zajedničkih sretnim i dugovječnim ljudima.

Riječ je o Harvard Study of Adult Development, zanimljivom istraživanju koje je započelo još 1938. godine i koje i danas prati živote sudionika i njihovih obitelji. Za razliku od mnogih drugih istraživanja, fokus nije bio na bolestima, već na tome što ljude održava zdravima, zadovoljnima i otpornima tijekom cijelog života.

Na temelju desetljeća prikupljenih podataka istraživači su izdvojili šest čimbenika koji se iznova pojavljuju kod ljudi koji stare kvalitetnije i osjećaju se sretnije.

Obrazovanje potiče zdravije životne navike

Istraživanje pokazuje da razina inteligencije nije presudna za dug i ispunjen život. Mnogo važnije pokazalo se kontinuirano obrazovanje i spremnost na učenje, koji često vode zdravijem načinu života. Ljudi s višom razinom obrazovanja rjeđe puše, umjerenije konzumiraju alkohol i više brinu o prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

Kvalitetni odnosi najveći su izvor sreće

Jedan od najvažnijih zaključaka studije jest da sreću ne donose bogatstvo ili društveni status, nego kvalitetni međuljudski odnosi. Ljudi koji njeguju bliska prijateljstva, partnerske odnose i obiteljske veze imaju bolje mentalno i fizičko zdravlje te dulje žive. Voditelj studije, psihijatar dr. Robert Waldinger, više je puta istaknuo kako su upravo dobri odnosi najjači prediktor sreće i dugovječnosti.

Ljubav u djetinjstvu ostavlja trag za cijeli život

Istraživači su otkrili da su osobe koje su tijekom djetinjstva osjećale toplinu, podršku i ljubav roditelja kasnije u životu bile zadovoljnije, uspješnije i otpornije na stres. Posebno se isticala emocionalna povezanost s majkom, koja se pokazala boljim pokazateljem buduće dobrobiti od financijskog statusa obitelji.

Važno je znati nositi se sa stresom

Problemi i izazovi ne mogu se izbjeći, ali način na koji reagiramo na njih može napraviti veliku razliku. Ljudi koji koriste humor, optimizam, strpljenje i konstruktivne načine suočavanja sa stresom lakše prolaze kroz teška razdoblja i dugoročno imaju bolje psihičko zdravlje.

Velikodušnost donosi zadovoljstvo

Pomaganje drugima ne koristi samo onima kojima je pomoć potrebna. Sudionici koji su bili spremni dijeliti svoje vrijeme, znanje ili iskustvo češće su bili među najsretnijim i najzdravijim ispitanicima. Osjećaj svrhe i doprinos zajednici pokazali su se važnim čimbenicima kvalitetnog starenja.

Izbjegavanje ovisnosti

Možda i najmanje iznenađujući zaključak studije odnosi se na štetne navike. Dugogodišnje pušenje i pretjerana konzumacija alkohola značajno povećavaju rizik od bolesti, prerane smrti i narušenih odnosa s okolinom. Istraživači ističu da upravo ovisnosti često narušavaju društvene veze, koje su jedan od najvažnijih temelja sretnog života.

Harvardska studija pokazuje da dug i ispunjen život nije rezultat jednog velikog uspjeha ili sretnog spleta okolnosti. Mnogo su važniji svakodnevni izbori: ulaganje u odnose s ljudima, briga o vlastitom zdravlju, spremnost na učenje i želja da budemo korisni drugima.

Kako zaključuju autori istraživanja, najveće bogatstvo koje čovjek može steći nisu novac ni status, već kvalitetni odnosi koji ga prate kroz život.