Znate li i da brzina kojom hodate puno govori o vašem zdravlju?

Osim što poboljšava rad srca, potiče metabolizam i pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine, redovito hodanje povezano je i s boljim zdravljem mozga, manjim rizikom od kroničnih bolesti te boljim raspoloženjem.

No stručnjaci za dugovječnost tvrde da nije važno samo koliko hodate, nego i koliko brzo hodate.

Prema Elizabeth Vogstrom, stručnjakinji za dugovječnost iz Chicaga, brzina hoda jedan je od najboljih pokazatelja općeg zdravstvenog stanja kako starimo, piše Daily Mail.

'Osoba može imati uredne nalaze, a ipak gubiti snagu, izdržljivost ili kondiciju. Brzina hoda često otkriva te promjene prije nego što postanu vidljive u svakodnevnom životu', objašnjava.

Koliko brzo trebamo hodati

Stručnjaci preporučuju da zdrave osobe održavaju tempo koji lagano ubrzava disanje, ali i dalje omogućuje normalan razgovor.

Kao okvirne vrijednosti navode:

U 20-im i 30-im godinama: oko 6,5 do 7,5 km/h

U 40-im godinama: oko 6,5 do 7 km/h

U 50-im godinama: oko 6 do 6,5 km/h

U 60-im godinama: oko 5,5 do 6,5 km/h

Nakon 70. godine: oko 5 km/h

Drugim riječima, 1,6 kilometara (oko jednu milju) većina zdravih osoba trebala bi prepješačiti za približno 13 do 20 minuta, ovisno o dobi.

Sporiji hod povezan je s bržim starenjem

Sve više istraživanja pokazuje da ljudi koji hodaju sporije imaju veći rizik od zdravstvenih problema i prerane smrti.

Jedno veliko istraživanje pokazalo je da osobe koje hodaju brzim tempom imaju čak 37 posto manji rizik od smrtnosti, 39 posto manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 te 30 posto manji rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi sa sporijim hodačima.

Znanstvenici su također otkrili da sporiji hod u srednjoj životnoj dobi može biti povezan s ubrzanim biološkim starenjem, lošijom ravnotežom, slabijom fizičkom spremom pa čak i promjenama na mozgu koje se češće viđaju kod starijih osoba.

Stručnjaci upozoravaju da nije problem ako netko oduvijek hoda sporijim tempom. Međutim, naglo usporavanje hoda može biti znak pada kondicije, gubitka mišićne mase, problema sa zglobovima, srčanožilnih tegoba ili neuroloških promjena.

Zbog toga mnogi liječnici danas brzinu hoda nazivaju 'šestim vitalnim znakom', uz krvni tlak, puls, temperaturu i ostale osnovne pokazatelje zdravlja.

'Kada ljudi uspiju sačuvati pokretljivost i sposobnost brzog hodanja, ne održavaju samo kondiciju – čuvaju svoju samostalnost i kvalitetu života za godine koje dolaze', zaključuje Vogstrom.