Fermentirane namirnice koje sadrže žive mikrobe, od kombuche do kefira, mogle bi pomoći u smanjenju 'lošeg' kolesterola i podržati zdravlje srca, sugerira novo istraživanje.​

Fermentirane namirnice bogate probioticima dugo su povezane s poboljšanjem stanja crijeva, što tijekom vremena može ublažiti probavne probleme, podržati zdravlje mozga i čak spriječiti rak.​

Australski istraživači sad kažu da bi mogle povećati razine 'dobrog', odnosno HDL kolesterola, pomoći u gubitku težine i kontrolirati šećer u krvi, smanjujući rizik od kroničnih bolesti.

Ključni nalazi istraživanja

Stručnjaci sa Sveučilišta Newcastle otkrili su da ljudi koji češće jedu namirnice sa živim mikrobima imaju povećane razine korisnog HDL kolesterola, a razine šećera u krvi im se smanjuju, čime se umanjuje rizik od dijabetesa tipa 2.

Kolesterol je vrsta masti ili lipida prisutne u svim stanicama tijela. Dobar kolesterol, ili lipoproteini velike gustoće (HDL), prenose višak masti iz krvotoka natrag u jetru, gdje se mogu filtrirati iz tijela.​ Kad razine HDL-a padnu i postanu preniske, razine takozvanog lošeg kolesterola mogu se nekontrolirano nagomilati. S vremenom to ograničava protok krvi, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara, pa čak i demencije.​

Probiotici su namirnice kojima su dodani živi mikroorganizmi, poput kimchija, jogurta i kvasca, a oni vraćaju prirodnu ravnotežu bakterija u crijevima.​

Mnoge namirnice s probioticima, poput kimchija, bogate su vlaknima koja mogu smanjiti razine lošeg kolesterola i do 35 posto u mjesec dana. Otopiva vlakna pretvaraju se u gelu sličnu tvar u crijevima, vežući se za kolesterol i sprječavajući njegovu apsorpciju u krvotok.​

Detalji studije

Za istraživanje je razvijena baza podataka o 200 uobičajenih australskih namirnica i pića, procjenjujući koliko živih mikroba svaka sadrži. Većina namirnica, poput povrća, žitarica i mesa, ima ih malo, a samo dvije – jogurt i kiselo vrhnje – sadrži ih u velikoj količini.

Pratilo se tri do šest mjeseci 58 zdravih odraslih osoba, a koje nisu bile trudne, niti na lijekovima za mršavljenje, Istraživači su procijenili dnevni unos svake skupine namirnica u gramima i kalorijama.​

Sudionici su uglavnom jeli namirnice s niskim udjelom živih mikroba, prosječno oko 1,9 kilograma dnevno, što je donijelo najviše kalorija. Oni s većim unosom živih mikroba imali su pak nižu tjelesnu težinu, BMI, obujam struka, bolju kontrolu šećera i više HDL-a.

Istraživači pretpostavljaju da fermentacija potiče proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina u kolonu, a one reguliraju metabolizam te kardiovaskularne i upalne markere. U Nutrition Researchu naglašavaju da bi to moglo štititi od kardiovaskularnih bolesti, ali treba više studija da bi se moglo potvrditi.​

Niske razine HDL kolesterola povećavaju rizik od bolesti srca za dva do tri posto, pokazalo se, a studija pritom nije uzela u obzir fizičku aktivnost ili alkohol.​

Prethodna istraživanja, poput onog iz 2024. godine, pokazala su da probiotici povećavaju razinu HDL-a kod oboljelih od dijabetesa tipa 2, a druga studija uočila je da zobena kaša u dva dana konzumiranja smanjuje razinu LDL-a za 10 posto.​

Kardiovaskularne bolesti su najveći ubojica u svijetu jer su odgovorne za 30 posto smrti, a više od polovice odraslih Britanaca ima povišene razine štetnog kolesterola, piše Daily Mail.