OD SOKA I DŽEMA DO POHANJA

Mirisna biljka koja je besplatna, a s njom možete sve

03.06.2016 u 08:28

Bionic
Reading

Miris bazge odrasle najčešće vraća u djetinjstvo jer se odmah prisjete kako su bake brale bijele cvjetove pa ih sušile, spremale za čaj i slagale ukusni sirup koji se miješa s vodom i postaje prava hladna ljetna poslastica

Od skoro tridesetak vrsti bazge najčešće su crna i crvena, a od cvjetova i bobica naše su bake znale dobiti jako puno. Uz čaj ili sirup za sok ovaj starinski plod se koristi i za pripremu pekmeza, kompota, likera, vina pa i sorbeta. Svi dijelovi bazge su ljekoviti, no najčešće se koriste cvjetovi i bobice, ponajviše zbog flavonoida odnosno moćnih antioksidansa. Kao jedna od najstarijih biljaka u narodnoj medicini, bazga je poznata kao prirodno sredstvo za poticanje znojenja i izlučivanje mokraće, prevenciju karcinoma i degenerativnih bolesti, kao i da koristi za grgljanje kod kašlja i prehlada.

Uz najmoćnije flavonoide, cvjetovi su bogati glikozidima, taninima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice bazge pak sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Bazga se davno čak koristila u beauty svrhe jer su Rimljanke gnječile bobice i sok koristile da kosa dobije crvenkast sjaj.

Nije svejedno gdje ćete ubrati cvjetove

Budući da raste i na rubovima šuma, na čistinama, ali u naseljima, branja se uhvatite u što čišćoj prirodi, a nikako uz prometnice. Za branje odaberite lijepe dane, nikada nakon kiše i iskoristite je za kuhanje dok su cvjetovi svježe ubrani. Ako ćete je sušiti, obično se može poklopljena ili dobro umotana čuvati do godinu dana. Ako cvjetovi potamne u tom periodu potamne treba ih baciti.

Bazga nije bezopasna ako ste neoprezni

Ne znamo jeste li već toga bili svjesni, no bazgini listovi, stabljika i koštica otrovni su za ljude. Plodovi bazge također mogu biti opasni ako nisu prethodno skuhani ili ako su nezreli jer ova biljka koju svi najbolje znamo zbog domaćeg sirupa iz djetinjstva, sadrži cijanid. Upravo zbog njega neopreznim odabirom možemo patiti od dijareje, grčeva, ali nešto ozbiljnijih posljedica.



Uz sok ili čaj, još puno toga možete pripremiti s bazgom

Bazga spada u jestivo cvijeće pa se ove sezone upustite u malu kulinarsku avanturu i eksperimentirajte s okusima. Jedan od neobičnih i zanimljivi recepata je za pohane cvjetove bazge, a možete probati klasičnu pripremu soka ili sorbeta.

Sok od bazge

Sastojci:
20 glavi cvjetova bazge
1,8 kg šećera
1,2 litre vode
2 limuna
75 g limunske kiseline

Priprema:
Cvjetove bazge protresite kako biste s njih uklonili sve moguće nečistoće ili insekte, a zatim ih stavite u veliku zdjelu. Stavite šećer u lonac, dodajte vodu i stavite kuhati. Miješajte sve dok se šećer posve ne otopi.
Dok se šećerni sirup zagrijava, ogulite limunovu koricu u širokim trakama i stavite koricu u zdjelu s bazgom. Limun narežite na kriške, krajeve bacite te limun stavite također u zdjelu s bazgom. Bazgu prelijte šećernim sirupom, dodajte limunsku kiselinu. Zdjelu pokrijte krpom i ostavite da odstoji 24 sata. Idući dan sok procijedite kroz fino cjedilo, a zatim sok ulijte u čiste i sterilizirane boce.

Sorbet za ljetne vruće ljetne dane

Sastojci:
900 ml vode
225 g šećera
Sok od dva limuna
15 očišćenih glava cvjetova bazge

Priprema:
U loncu pomiješajte vodu i šećer te ostavite da zakuha. Miješajte sve dok se šećer posve ne otopi, a zatim dodajte limunov sok i cvjetove bazge. Maknite s vatre i ostavite da odstoji sljedećih osam sati. Sljedećeg dana tekućinu prelijte u čistu posudu. Posudu stavite u zamrzivač, te ju vadite van svakih sat vremena kako biste tekućinu promiješali da bi se razbili kristalići leda. Kada postignete gustoću dobru za sorbet, izvadite iz zamrzivača. Žlicom stavite u zdjelice te odmah poslužite.