Promjene u raspoloženju zimi nisu ništa neobično. Kraći dani, nedostatak sunca i (ako ne živite u nešto osunčanijim krajevima) nemogućnost boravka na otvorenom kod mnogo ljudi izazivaju pad raspoloženja. Taj fenomen obično se naziva poremećajem pod sezonskim utjecajem (na engleskom seasonal affective disorder) i može potrajati četiri do pet mjeseci, opet često ovisno o području i klimatskim uvjetima u kojima netko živi. Rasprave o tome – kao i o mnogim drugim psihičkim poremećajima – posebno su učestale nakon pandemije, kad smo bili zatvoreni u kućama više nego je to prije bio slučaj.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju, upozoravaju znanstvenici koji se bave ovim poremećajem, obično su promjene u navikama spavanja, problemi s apetitom, rastući osjećaj usamljenosti i izolacije, pa i bespomoćnosti. Stoga je dobro poduzeti neke korake samopomoći. Jedan od lakše dostupnih i pristupačnijih je uzgajanje kućnih biljaka, odnosno neka vrsta sobnog vrta. Brojna su istraživanja koja pokazuju da zelenilo može podignuti raspoloženje, uz brojne druge pozitivne učinke.

Još 2019. je profesorica hortikulture na američkom Sveučilištu North Carolina State Melinda Knuth s kolegama objavila opširno istraživanje o učincima koje biljke, odnosno njihov uzgoj, imaju na ljude, zbog čega su 'pročešljali' više tisuća članaka na tu temu objavljenih tijekom deset godina.

'Bavili smo se načinima na koje biljke mogu smanjiti kortizol, hormon stresa, i to već ako smo samo okruženi njima. Ne samo da imamo podsvjesnih koristi kad su biljke doista oko nas, nego već i samo gledanje slika s njima može sniziti krvni tlak i smanjiti broj otkucaja srca, što je nevjerojatno', izjavila je prof. Knuth za časopis Better Homes & Gardens.

Razlog leži u evoluciji. Ljudi su ovisni o biljkama još od početaka svog postojanja, jer one su osiguravale prehranu, zaštitu, ogrjev... Zbog toga imamo neku vrstu posebnog odnosa s njima. U današnjem svijetu, kad nismo toliko povezani s prirodom koliko su bili naši preci, skrb o biljkama i kućno vrtlarstvo mogu nam omogućiti tu vezu. Baš kao što mnoge ljude smiruje hodanje u prirodi ili planinarenje, sličan učinak događa se kad prirodu unesemo u naše domove.

Dodatno, raspoloženje se uvijek popravlja kad svoje vrijeme korisno trošimo i bavimo se aktivnostima u kojima uživamo. Čak i onima koji sebe ne smatraju osobama koje vole biljke, uvođenje skrbi o njima u rutinu za samopomoć može donijeti brojne koristi. Ima, kažu, u ljudima nešto što ih tjera da vode brigu o nečem ili nekome. Na taj način tjeramo misli i raspoloženje koji se mogu pokazati negativnima.

Ako nikad niste uzgajali biljku ili se bojite da vam uzgoj neće poći za rukom, krenite polako, s jednom ili dvije. Kad uđete u rutinu, uvijek možete dodati još neku. Krenite s lončanicama jer ne zahtijevaju veliku brigu te mogu uspijevati i uz manje svjetla. U svakom rasadniku savjetovat će vam biljku koja odgovara tim kriterijima, primjerice onu koju obično zovemo svekrvin jezik. Ako u kući imate više svjetla, uključite i ponešto cvijeća, recimo petunije, amarilis, možda – ako ste odvažniji – i orhideje.

'To je poput povratka u prirodu, tamo gdje bismo zbog zdravlja trebali i biti. Zbog toga se i događaju svi ovi podsvjesni učinci na zdravlje, a nismo ni svjesni da nam se događaju', smatra prof. Knuth.