Visoke ljetne temperature povećavaju rizik od toplinskih bolesti poput toplinske slabosti i toplinskog udara, a posljedice mogu biti vrlo ozbiljne, pa čak i kobne. Pod većim su rizikom starije osobe i osobe koje već pate od neke bolesti, poput dijabetesa i srčanih bolesti.

No na toplinski udar osjetljivi su svi, a zbog nepostojanja nekog specifičnog simptoma može ga biti teže identificirati. Evo što trebate činiti, a što izbjegavati kako biste bili sigurniji na visokim ljetnim temperaturama i što vam može ukazati na mogućnost toplinskog udara.

Nedovoljna hidratacija

Dehidracija je najčešći uzrok toplinskog udara i može se vrlo lako dogoditi svima, osobito starijim ljudima. Stručnjaci savjetuju da nastojimo popiti barem litru i pol vode dnevno, a ako smo fizički aktivni ili su temperature vrlo visoke, i više. Ponesite sa sobom vodu kad se krećete vani i nemojte je zamijeniti kofeinskim napicima ili gaziranim sokovima.

Forsiranje tjelesne aktivnosti

Svejedno je li riječ o svakodnevnoj rutini poput trčanja, žustre šetnje, planinarenja, vožnje bicikla, vrtlarenja ili uređenja dvorišta, s porastom temperatura možda ćete morati ograničiti svoje tjelesne aktivnosti na otvorenom. Prekomjeran napor ubraja se među najčešće uzroke toplinske slabosti i toplinskog udara pa ne zanemarujte indeks topline (veličina izračunata na temelju temperature zraka i njegove relativne vlažnosti) kad izlazite.

Pretjerivanje s alkoholom

Alkohol je diuretik, a to znači da će potaknuti vaše tijelo na izbacivanje vode. Kad pretjerujete s količinom alkohola, dovodite se u opasnost od dehidracije. Za toplijeg vremena trudite se nakon svakog alkoholnog pića popiti čašu vode, a mislite i na cjelokupno zdravlje i poslušajte savjete stručnjaka o umjerenom pijenju alkohola. To bi značilo jedno alkoholno piće dnevno za žene i dva za muškarce.

Dodatno utopljavanje odjećom

Nošenje deblje odjeće ili previše slojeva može otežati otpuštanje topline i spriječiti hlađenje kože znojem, što može dovesti do pregrijavanja. Nosite lagane, prirodne tkanine poput pamuka i lana u svijetlim bojama, a izbjegavajte sintetiku poput poliestera jer je manje prozračna te tamne boje koje zadržavaju toplinu.

Zanemarivanje vremenske prognoze

Indeks topline nije samo broj, a toga bi trebali biti svjesni osobito oni osjetljiviji na toplinski udar. Kod izračuna indeksa topline, osim izmjerene temperature zraka, u obzir se uzima relativna vlažnost zraka kako bi se utvrdio stvarni osjećaj topline. Pri visokoj relativnoj vlažnosti, a time i visokom indeksu topline, proces prirodnog hlađenja tijela nije tako učinkovit pa može brže doći do pregrijavanja.

Korištenje određenih lijekova

Neki lijekovi, poput antihistaminika, diuretika, laksativa i lijekova za stanja poput visokog krvnog tlaka ili srčanih bolesti, mogu uzrokovati dehidraciju i time povećati rizik od toplinske slabosti i toplinskog udara. Koristite li neke od navedenih lijekova, posvetite posebnu pažnju pravilnoj hidraciji i slušajte savjete svog liječnika kako sačuvati zdravlje u vrućim ljetnim danima.

Prekomjerna težina i pretilost

Višak kilograma preopterećuje sve sustave u tijelu, uključujući srce i cirkulaciju. Pored toga, zbog suvišnih kilograma tijelo generira više topline, a više je i zadržava, što mu otežava hlađenje.

Nepoznavanje simptoma

Ako ne znate znakove upozorenja, toplinski udar vam se može lako prišuljati i zaskočiti vas.

Osjetite li bilo koji od ovih simptoma, odmah se maknite s vrućine i hidrirajte se. Pokušajte se rashladiti hladnim tušem, hladnim oblozima ili u kadi i nazovite hitnu pomoć.