ŽENSKO ZDRAVLJE

Koliko zapravo dugo traje menopauza i kako znati kada je završila?

30.03.2023 u 22:11

Bionic
Reading

Menopauza je neizbježan dio života svake žene, no ono što zanima mnoge žene je odgovor na pitanje koliko dugo ovaj period traje

'Pauza' u izrazu menopauza može sugerirati da je ta faza života kratka ili privremena, ali u stvarnosti, simptomi povezani s menopauzom mogu trajati desetljeće ili više, a barem jedan simptom možda se nikada neće poboljšati.

Tehnički gledano, menopauza počinje nakon posljednje menstruacije žene, rekla je dr. Stephanie Faubion, direktorica klinike Mayo Women's Health.

Ali budući da nema univerzalnog 'zvučnog signala' koji bi označio vašu posljednju mjesečnicu, a menstrualni ciklusi često su nepravilni tijekom tog razdoblja, zdravstveni djelatnici obično neće dijagnosticirati menopauzu sve dok ne prođe puna godina bez menstruacije. Onda ste u postmenopauzi do kraja života, što može biti čak jedna trećina do polovica životnog vijeka žene', objašnjava liječnica.

U SAD-u je prosječna dob posljednje menstruacije 52 godine, ali sve iznad 45 godina smatra se normalnim, a oko 95 posto žena dostigne ovu prekretnicu do 55. godine, rekla je dr. Faubion.

Promjene u menstrualnom ciklusu

Međutim, simptomi menopauze mogu početi nekoliko godina prije posljednje menstruacije i nastaviti godinama nakon toga. Intenzitet i trajanje simptoma može jako varirati: neke žene imaju malo problema, a druge smatraju da im simptomi značajno ometaju život i rad.

Prvi znak da ulazite u prijelaz u menopauzu obično je promjena u vašem menstrualnom ciklusu.

'Mjesečnice se mogu približiti ili udaljiti, a krvarenje može biti blaže ili jače', kaže dr. Siobán Harlow, direktorica Centra za znanost o srednjim godinama pri Sveučilištu Michigan School of Public Health. Te promjene mogu biti nepredvidive i uznemirujuće, a kod žena koje imaju obilnije mjesečnice, moguće je imati opasan gubitak krvi, što zahtijeva medicinsku skrb, upozorava dr. Harlow.

U isto vrijeme, fluktuacije u estrogenu mogu uzrokovati da netko 'počne osjećati valove vrućine i noćno znojenje, ili dobije migrenoznu glavobolju, ili ne spava dobro, ili se osjeća super razdražljivo', rekla je dr. Faubion. Zatim se može proći kroz nekoliko normalnih ciklusa i povlačenja simptoma, nakon čega bi uslijedilo ponovno oživljavanje. Niz drugih simptoma također se može pojaviti s prijelazom u menopauzu, uključujući depresiju, tjeskobu, maglu u mozgu, promjene na koži i kosi, bolove u zglobovima i suhoću vagine.

Nakon što prođe 60 dana bez krvarenja, nalazite se u onome što je poznato kao prijelaz u kasnu menopauzu: od sada će većina žena imati posljednju mjesečnicu unutar dvije godine, rekla je dr. Nanette Santoro, profesorica opstetricije i ginekologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Colorado. U ovoj fazi, 'simptomi imaju tendenciju da se pojačaju, pa ako su bili neugodni u ranom prijelazu, malo se pogoršaju', rekla je.

Valunge ima čak 80 posto žena

Valunzi, ponekad popraćeni noćnim znojenjem, među najčešćim su simptomima menopauze s kojima se susreće čak 80 posto žena. U jednoj studiji iz 2015. na oko 1500 žena u SAD-u koje su imale česte valove vrućine ili noćno znojenje, ovi su simptomi trajali u prosjeku ukupno 7,4 godine, obično počevši nekoliko godina prije posljednje mjesečnice i nastavljajući se u prosjeku 4,5 godine nakon toga. Žene koje su počele osjećati valunge ranije u prijelazu u menopauzu - prije nego što su dosegle prekretnicu od 60 dana bez mjesečnice - morale su se s tim simptomima nositi dulje, ukupno 11,8 godina u prosjeku. 'Ako počne rano, može biti vrlo duga, dosadna menopauza', rekla je dr. Santoro, i s obzirom na to, 'možda biste trebali potražiti pomoć prije nego kasnije'.

Od nekoliko rasnih i etničkih skupina uključenih u studiju iz 2015., žene japanskog i kineskog podrijetla imale su najkraće trajanje simptoma valunga (u prosjeku 4,8 odnosno 5,4 godine), a žene afroameričkog podrijetla najduže, s prosjekom od 10,1. godine. U studiji objavljenoj u veljači, dr. Harlow i njezini kolege pregledali su dokaze da su žene afroameričkog podrijetla u Sjedinjenim Državama također imale, u prosjeku, raniju menopauzu i veću učestalost depresije i poremećaja spavanja povezanih s menopauzom u usporedbi s bijelim ženama. Autori su predložili da bi te razlike mogle biti povezane, barem djelomično, s većim financijskim naporom i životnim stresom, iskustvima s diskriminacijom i manjom tjelesnom aktivnošću - a sve to, kako su autori primijetili u studiji, 'ima korijene u sustavnom rasizmu'.

Većina simptoma menopauze će se s vremenom povući nakon prosjeka e od 7 do 9 godina, ali otprilike trećina žena imat će simptome desetljeće ili dulje, rekla je dr. Faubion. Stručnjaci upućeni u menopauzu mogu pomoći oko pronalaska odgovarajuće mogućnosti liječenja, uključujući hormonsku terapiju, koja može učiniti simptome puno lakšim za upravljanje.

No treba naglasiti da se jedan simptom koji se obično ne popravlja je suhoća vagine, koja također može biti popraćena bolnim seksom, učestalijom potrebom za mokrenjem i ponekad češćim infekcijama mokraćnog sustava. Ovi se simptomi s vremenom samo pogoršavaju, stoga je važno odmah potražiti stručnu pomoć.

Kad jednom uđete u menopauzu, kaže dr. Santoro, 'tehnički ste u njoj cijeli život'. Ali znat ćete da ste završili s promjenama menopauze kada se drugi simptomi poboljšaju. '

'Oni jednostavno nestanu, a neke žene opisuju osjećaj 'postmenopauzalnog žara' u ovoj fazi', zaključuje dr. Santoro. Hormonalne fluktuacije se smiruju i do trenutka kad žene dođu u dob od 65 ili 70 godina, više se suočavaju s promjenama starenja nego s promjenama u reproduktivnim hormonima. I postoji nekoliko dobrih strana prolaska kroz menopauzu. Bolna stanja poput fibroida i endometrioze često se poprave, na primjer, i više ne morate brinuti o mjesečnicama ili trudnoći, kaže dr. Faubion te naglašava kako spolno prenosive infekcije i dalje ostaju rizik.

U tom smislu, menopauza je doista prijelaz srednjih godina pa iako može biti dulja i burnija od očekivanog, možete se na neki način radovati olakšanju.