Grčki jogurt već je stoljećima oslonac mediteranske prehrane, a danas je i globalni hit zbog više proteina, probiotika i praktične upotrebe u slanim i slatkim jelima. Ipak, nije svaki isti: stručnjaci savjetuju na što paziti pri kupnji i kako ga kombinirati da bi korist bila najveća
Unatoč imenu, grčki jogurt ne mora dolaziti iz Grčke. Riječ je o načinu izrade u kojem se jogurt cijedi kako bi se uklonila sirutka, pa tekstura postaje gušća i kremastija. Takav postupak koncentrira hranjive tvari, pa ovaj stil jogurta obično sadrži više bjelančevina od običnog jogurta. U modernoj prehrani zauzima dvostruku ulogu: kao brzi međuobrok i kao svestran sastojak koji se lako uklapa u recepte, od doručka do večere.
Zašto je bogat proteinima
Cijeđenje sirutke daje koncentriraniji proizvod, pa jedna porcija od oko 150 g nemasnog, prirodnog grčkog jogurta donosi oko 15 g proteina, više nego dvostruko u odnosu na mnoge standardne jogurte slične porcije.
Osim toga grčki je jogurt 'kompletan' izvor proteina, što znači da sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina koje organizam ne može sam sintetizirati. No iako je bogat proteinom, grčki jogurt nije 'nutritivno jači' u svemu – obični jogurt često sadrži više kalcija. Kako ističu stručnjaci, većina ljudi ionako unosi dovoljno proteina, pa je presudno odabrati kvalitetan izvor, hranu koja uz bjelančevine nudi još i druge korisne nutrijente.
Probiotici i mikrobiom
Svi jogurti, uključujući grčki, prirodan su izvor probiotika, 'dobrih bakterija' koje pomažu održavanju zdrave crijevne mikrobiote. Istraživanja sugeriraju da redovita konzumacija fermentirane hrane može povoljno djelovati na zdravlje crijeva, a pojedine opservacijske studije povezuju učestalo konzumiranje jogurta s manjim rizikom za neke vrste raka debelog crijeva. No takve nalaze ipak treba čitati oprezno jer je riječ o povezanosti, a ne o dokazu uzročno‑posljedične veze.
Vitaminski adut B12
Porcija od oko 150 g nemasnog grčkog jogurta osigurava nešto više od 1 µg vitamina B12, što pokriva gotovo polovinu preporučenog dnevnog unosa za odrasle (2,4 µg). Vitamin B12 važan je za stvaranje crvenih krvnih stanica, održavanje energije i normalan rad živčanog sustava, pa je grčki jogurt praktičan način kako nadopuniti unos, osobito u prehrani s manje mesa.
Kako birati u trgovini
Ključ je u deklaraciji. Aromatizirane varijante često sadrže dosta dodanog šećera i aditive (bojila, konzervanse), zbog čega ulaze u kategoriju ultraprerađene hrane. Dobar orijentir je birati proizvode s manje od 12 g dodanog šećera po porciji i što kraćom listom sastojaka. Najsigurniji izbor je prirodni, nezaslađeni grčki jogurt.
Jogurt sam po sebi ne sadrži prehrambena vlakna, a 'dobre' bakterije vole prebiotička vlakna. Zbog toga je pametno u zdjelicu ubaciti izvor vlakana: bobičasto voće, mango ili breskvu, kao i orašaste plodove ili sjemenke (npr. chia, lan, suncokret). Takva kombinacija hrani i crijevni mikrobiom i produžuje sitost.
Ideje za kuhanje
Osim u klasičnim parfeima i smoothiejima, grčki jogurt briljira u slanim kombinacijama kao što su gusti, svježi umaci i dipovi, kremasti preljevi za salatu i marinade za meso ili povrće. Često može zamijeniti majonezu ili vrhnje, donoseći manje masti i više proteina, bez žrtvovanja kremaste teksture.