Prvo se počelo sa zdravim obrocima – voće i povrće stavljalo se u školske menije. No na kraju se došlo do toga da je puno voća i povrća bačeno jer su ih učenici jednostavno ostavljali na tanjuru.

Nakon toga su u neke škole uvedeni automati s mrkvicama i još se čeka kako će oni proći. Iako su prvi rezultati bili dobri, ne zna se jesu li ih učenici isprobavali iz znatiželje.

Ne zaboravimo, i prva dama SAD-a Michelle Obama uključila se u razvijanje svijesti o zdravoj prehrani, prvenstveno među mladima.

Sada je Sveučilište Cornell, poznato po svojoj kuharskoj školi, započelo s velikim projektom kojim se želi navesti djecu da jedu više zdrave hrane. Pritom se rukovode nekim nepisanim zakonima, poznatim iz prodaje u supermarketima.

Primjerice, kao što kod blagajne u trgovinama možemo naći žvakaće, grickalice i sve ono za čime često posegnemo, a da nam i ne treba, tako kod blagajne u školskim kantinama trebaju stajati salate i voće, jer je jednostavno u ljudskoj psihi da će posegnuti za nečim takvim.

Nadalje, pokazalo se da će tinejdžeri uzeti više zdravih namirnica ako im se dozvoli da sami biraju ono što će stavljati u sendviče, nego ako im se ponudi gotov sendvič.

Također, sladolede i slične nezdrave namirnice treba, kažu na Cornellu, zatvoriti u škrinje za zamrzavanje koje su odvojene od ostatka hrane, jer će samo najuporniji posegnuti za njima. I ne treba ih stavljati u zavodljive čašice i tanjure.

Osim toga, pokazalo se i da promjena naziva običnim zdravim namirnicama itekako pomaže kod izbora. Primjerice, ako se mrka nazove mrkvica za rendgenski pogled, a mahune povrće za vitku liniju, učenici će ih mnogo češće konzumirati.