Po svom sastavu talog od kave podsjeća na drvo – pun je vlakana, sadrži masti, nešto proteina i cijeli niz bioaktivnih spojeva poput polifenola i kofeina. Kad znamo da se svake godine u svijetu nakupi više milijuna tona taloga, jasno je zašto ga sve više promatramo kao resurs kružnog gospodarstva, a ne kao smeće.

Najlakše mu je produžiti život u kućanstvu i vrtu. Zbog visokog udjela organske tvari i dušika odličan je dodatak kompostu, poboljšava strukturu tla i zadržavanje vlage, a istraživanja pokazuju da može potaknuti klijanje i rast brojnih biljaka. Sve češće se koristi i kao podloga za uzgoj bukovača jer je stabilan, lako dostupan i već termički obrađen supstrat koji se može prikupljati iz kafića i restorana. U kućanstvu talog služi kao prirodni abraziv za ribanje posuđa, neutralizira neugodne mirise u hladnjaku ili ormariću s obućom, a u vrtu može djelovati i kao blagi repelent za neke kukce.

Kako ga pametno koristiti?

Najvažnije je ne pretjerati. U kompost ide kao 'zelena' (dušična) komponenta, u omjeru otprilike jedan dio taloga na tri dijela 'smeđeg' materijala (suho lišće, slama, karton), a u gotovom kompostu neka čini najviše 10 do 20 posto. Od njega se može napraviti i tekuće gnojivo: u kantu vode dodaju se jedna do dvije šalice taloga, ostavi se da odstoji dan do tri, procijedi, pa se tom 'kavinom vodom' povremeno zalijevaju biljke koje vole blago kiselo, hranjivo tlo.

Osušeni talog može se u vrlo tankom sloju umiješati u površinski sloj zemlje ili kombinirati s malčem, ali debele slojeve treba izbjegavati jer se zbiju, blokiraju zrak i vodu te povećavaju rizik od truljenja. Uvijek je bolje koristiti iskorišten talog, a ne svježu kavu, te ga izbjegavati kod vrsta koje traže izrazito propusno ili neutralno do alkalno tlo.

Na većoj skali, talog se pretvara u biogorivo, brikete, pelete ili čak biodizel, zahvaljujući dobroj ogrjevnoj vrijednosti i udjelu ulja prikladnih za preradu. U Europi već postoje pilot-projekti u kojima se otpadni talog iz ugostiteljstva organizirano sakuplja, suši i pretvara u gorivo. Drugi smjer ide prema kozmetici, prehrani i zdravlju: zbog polifenola i kofeina koristi se u pilinzima, maskama i anticelulitnim pripravcima, a od pročišćenog taloga dobiva se brašno bogato vlaknima i antioksidansima koje se, pod strogom kontrolom, dodaje pekarskim proizvodima i grickalicama. Znanstvenici istražuju i izolirane spojeve iz taloga kao potencijalnu zaštitu od oksidativnog stresa i nekih metaboličkih poremećaja.

Sve to pokazuje da iza svake šalice kave stoji više od kratkog rituala užitka. Talog može postati gorivo, gnojivo, sastojak kozmetike ili dodatak hrani, pod uvjetom da ga znamo pametno prikupiti i obraditi. Za gradove, ugostitelje i start-upove to znači priliku za manje otpada i nove izvore prihoda, a za ljubitelje kave jednostavan način da svakodnevnu naviku pretvore u mali, ali konkretan korak prema održivijem životu.