S jedne strane, ljudi na kognitivnoj razini tvrde da su zadovoljni svojim životom, no kad zagrebemo dublje, otkriva se značajna emocionalna iscrpljenost, istaknula je psihologinja tijekom televizijskog gostovanja.

Podaci pokazuju da su Hrvati danas puno više pod stresom nego prije sedam godina i da lošije spavaju, što je važan pokazatelj lošeg mentalnog zdravlja.

Društveni, a ne osobni problem

Najveći problem suvremenih Hrvata, ali i ljudi u Hrvatskoj općenito, jest mentalna iscrpljenost. Ta iscrpljenost dolazi od stalnih prilagodbi, nesigurnosti i preopterećenosti informacijama. Iako karakter i temperament utječu na to kako se pojedinci nose sa stresom, ovaj problem nije osoban nego društveni te proizlazi prvenstveno iz socio-ekonomskih prilika u zemlji. Najranjivije skupine su žene koje imaju više društvenih uloga, kao i mladi, koji završavaju obrazovanje, no ulaze u nesigurno društveno okruženje.

Što se tiče djece i mladih, mobiteli nisu uzrok problema, ali značajno doprinose povećanju stresa zbog stalne izloženosti podražajima.

Hrvati rijetko nalaze miran trenutak za sebe, što im nedostaje kao vrijeme za odmor, druženje i punjenje energije. Osjećaj tjeskobe i depresije kod djece često je pojačan mobilnim uređajima i društvenim mrežama, koje potiču socijalne usporedbe i stvaraju nerealnu sliku života, što dodatno otežava mentalno stanje.

Juranić također ističe da je tuga zdrav odgovor na gubitak i da je važno normalizirati osjećaje koji mogu biti zahtjevni. Pomoć sebi i drugima može se pronaći u usporavanju, kvalitetnom snu i smanjenju izloženosti stalnim podražajima.

Vrlo je važno vraćati društvenu povezanost i međuljudske odnose, jer čovjeku najviše treba to da bude s drugim ljudima, a ne samo savjetnik ili netko tko daje upute. Povratak druženju i podršci može biti ključ u borbi protiv sveprisutne emocionalne iscrpljenosti.