Posljednjih tjedana dio građana žali se na veće račune za električnu energiju, a razlog nije samo jedna stavka. Od 1. siječnja 2026. godine primjenjuju se nove tarifne stavke za prijenos i distribuciju električne energije, što je za dio kućanstava povećalo račune. Uz to, onima koja u razdoblju od 1. listopada 2025. do 31. ožujka 2026. prijeđu 3000 kWh ukupne potrošnje, višak se obračunava po 35 posto višoj cijeni.

To se odnosi na ukupnu potrošnju u šest mjeseci, a ne na jedan račun ili jedan mjesec. HEP i Hepi izričito navode da kućanstva koja u tom razdoblju prijeđu 3000 kWh ne plaćaju 35 posto više za cijelu potrošnju, nego samo za razliku iznad tog praga.

Što to znači u praksi

Najjednostavnije rečeno, 3000 kWh u šest mjeseci znači prosjek od oko 500 kWh mjesečno. Tko ostane ispod tog prosjeka, ne ulazi u skuplji obračun viška. Tko ga prijeđe, skuplje plaća samo potrošnju iznad limita. Primjerice, kućanstvo koje je u šest mjeseci potrošilo 3200 kWh ne plaća višu cijenu za cijelu potrošnju, nego samo za 200 kWh iznad propisanog praga. To je i razlog zbog kojeg dvije obitelji s naizgled sličnim računima mogu dobiti osjetno različit završni iznos.

Prag od 3000 kWh u zimskom polugodištu lakše dosežu kućanstva koja se griju na struju ili intenzivno koriste električni bojler. HEP pritom izričito upozorava da je električno grijanje prostora najveći trošak u kućanstvu.

Koliko je to zapravo struje

Uobičajenom kućanstvu brojka od 3000 kWh malo znači dok se ne prevede u uređaje i navike. Tako uređaj snage dva kilovata koji radi sat vremena potroši dva kWh, što znači da električna grijalica ili jači bojler od dva kW, ako rade pet sati dnevno, potroše oko 10 kWh na dan, odnosno oko 300 kWh mjesečno. U dva zimska mjeseca takav režim već sam po sebi može pojesti velik dio kućnog limita.

Zato HEP naglašava da su upravo grijanje prostora i priprema tople vode među ključnim stavkama. Električno grijanje stana najveći je trošak, a preporučuje se da se voda ne zagrijava na više od 60 stupnjeva te da se grijači bojlera čiste od kamenca jer i to povećava potrošnju. Također je važno znati da na trošak koji stvara korištenje klima-uređaja i drugih rashladnih uređaja znatno utječu postavke temperature, održavanje i izolacija prostora.

S druge strane, neki veliki kućanski uređaji troše manje nego što ljudi misle, ali zato rade često ili stalno. Hladnjak je stalno uključen, a na njegovu potrošnju osjetno utječu položaj u prostoru, ventilacija, led i brtve na vratima. Perilica rublja i perilica posuđa ne rade neprekidno, ali savjetuje se da se pune do preporučene količine i koriste ekonomični programi jer način korištenja bitno utječe na ukupan račun.

Za orijentaciju, kućanstvo bez električnog grijanja često će puno teže doći do 3000 kWh u šest mjeseci nego ono koje se grije na struju ili ima električni bojler koji intenzivno radi svaki dan. Nekoliko LED žarulja, televizor, hladnjak, perilica i povremeno kuhanje uglavnom neće biti isto opterećenje kao električne grijalice, radijatori, podno grijanje ili cjelodnevno grijanje klimom. Drugim riječima, najveća razlika obično nije u malim uređajima, nego u grijanju i toploj vodi.

Što građani mogu odmah provjeriti

Prvo treba pogledati kolika je bila ukupna potrošnja u zadnjih šest mjeseci, a ne samo zadnji mjesečni račun. Drugo, važno je provjeriti koristi li se u kućanstvu električno grijanje, bojler, sušilica ili više jakih uređaja istodobno. Treće, kod dvotarifnog brojila dio troška može se ublažiti korištenjem uređaja u nižoj tarifi noću, a HEP navodi da zimi niža tarifa traje od 21 do 7 sati te ljeti od 22 do 8 sati.

U konačnici, prag od 3000 kWh ne znači da je netko napravio jednu veliku pogrešku, nego da je u zimskom polugodištu potrošio više nego što država još subvencionira po povoljnijem modelu. A kad se tome dodaju više mrežarine i skuplja potrošnja iznad limita, račun može izgledati osjetno veći nego prije, iako se poskupljenje ne odnosi na baš svaki potrošeni kilovatsat.