Osim što je zaštitnica vida i navjestiteljica svjetla u zimskoj tami, sveta Lucija veže se uz jedan od najomiljenijih božićnih običaja. Ako još niste pripremili posudicu sa zemljom, danas je krajnji rok
Sredina prosinca rezervirana je za blagdan svete Lucije, datum koji u mnogim kućanstvima označava pravi početak priprema za Božić. I dok milijuni ljudi diljem svijeta danas marljivo siju pšenicu, mnogi nisu upoznati s dubljom simbolikom i legendama koje prate ovu ranokršćansku mučenicu.
vezane vijesti
Sjetva pšenice na današnji dan nije samo ukrasni običaj. Ona simbolizira obnovu života i plodnost, a prema narodnom vjerovanju, izgled iznikle pšenice na Božić proriče budućnost. Pravilo je jednostavno: ako pšenica izraste gusta, visoka i tamnozelena, vjeruje se da će iduća godina biti plodna, a žetva, ili u modernom prijevodu poslovni i financijski uspjeh, bogata. Ako je pšenica rijetka i žuta, godina bi mogla biti teška.
Legenda kaže...
Manje je poznata legenda koja ovaj običaj povezuje sa Svetom obitelji. Predaja kaže da je Djevica Marija, bježeći pred Herodovim vojnicima, zamolila težaka koji je na njivi sijao pšenicu da progoniteljima kaže kako su prošli onuda 'u vrijeme sjetve'. Kada su vojnici stigli, pšenica je čudesno izrasla i sazrijela u trenu. Vojnici su, vidjevši zrelu pšenicu, zaključili da je bjeguncima nemoguće ući u trag jer su prošli davno, te su odustali od potjere.
Kako posijati pšenicu
Namočite pšenicu u mlakoj vodi i ostavite preko noći da odstoji, a nakon toga osušite ju na papirnatom ubrusu. Stavite sloj vate, koji će upiti višak tekućine, i posijte pšenicu u teglici ili na tanjuriću, no prije na dno stavite zemlju i potom je prekrijte slojem zemlje. Zalijte i stavite na toplo i svjetlo mjesto, no nikako blizu radijatora i izvora topline, da se ne osuši. Zalijevajte ju svaki dan, no nemojte pretjerivati u tome. Dovoljna je žlica vode.
Tko je bila sveta Lucija?
Povijesni podaci o svetoj Luciji vraćaju nas u 4. stoljeće na Siciliju. Rođena u imućnoj obitelji, Lucija je bila djevojka čvrste vjere. Kada joj je majka teško oboljela, Lucija se molila svetoj Agati, a nakon majčina ozdravljenja, odlučila je svoj bogati miraz razdijeliti siromašnima.
Taj čin milosrđa nije se svidio mladiću koji ju je želio oženiti. Razočaran i bijesan zbog izgubljenog bogatstva, prijavio ju je vlastima kao kršćanku u vrijeme okrutnih progona cara Dioklecijana.
Zanimljiva vjerovanja vezana uz svetu Luciju
Kako bi doznale ime svog budućeg muža, djevojke su znale na 11 papirića napisati imena potencijalnih ženika, s time da su jedan ostavile prazan. Papiriće bi zgužvale i svakog dana odabrale i zapalile jedan, a da prethodno nisu pogledale čije ime piše na njemu. Papirić koji bi ostao posljednji otvarao se na sam Božić i otkrivao je ime budućeg muža. Ukoliko bi im kao posljednji ostao prazni papirić, to bi značilo da se neće udati.
U prošlosti se vremenska prognoza za nadolazeću godinu određivala tako da se 12 dana između svete Lucije i Božića stavljalo po 12 kriški posoljenog luka i predviđalo kakvo će vrijeme biti.
Legenda o njezinoj mučeničkoj smrti svjedoči o nevjerojatnoj hrabrosti. Dioklecijan ju je, u namjeri da je osramoti, naredio odvesti u kuću bludnica, no predaja kaže da joj je tijelo postalo toliko nepomično da je ni volovi nisu mogli pomaknuti. Pokušali su je spaliti smolom i vatrom, no plamen ju nije doticao. Na kraju je pogubljena mačem.
Zaštitnica vida i darivateljica u Dalmaciji
Jedan od najpotresnijih detalja vezanih uz svetu Luciju jest predaja da su joj izvađene oči i stavljene na tanjur, zbog čega se ona danas štuje kao zaštitnica vida i očiju. I samo njezino ime, koje dolazi od latinske riječi lux, što znači svjetlo, simbolizira tračak nade i svjetlosti u najtamnijem dijelu godine, navješćujući dolazak Božića.
Zanimljive su i regionalne razlike u obilježavanju ovog blagdana u Hrvatskoj. Dok u većini zemlje djeca s nestrpljenjem čiste čizmice za svetog Nikolu (6. prosinca), u Dalmaciji je tradicija nešto drugačija. Tamo slatkiše i sitne darove djeci pod jastuk ili u čarapu donosi upravo sveta Lucija, nagrađujući ih za dobrotu u godini na izmaku.
