Blagdanom Pepelnicom, poznatim i kao Čista srijeda, počinje korizma: 40-dnevno razdoblje pokore, molitve i obnove koje predstavlja središnji dio liturgijske godine za kršćane širom svijeta.

Ovo razdoblje vodi do najvećeg kršćanskog blagdana koji ove godine pada 5. travnja, a datum korizme uvijek se računa unatrag od Uskrsa: počinje 46 dana prije da bi se dobilo 40 posnih dana, isključujući nedjelje.

Otkud naziv Pepelnica?

Pepelnica je dan prepoznatljiv po obredu pepeljenja, kojim se vjernike podsjeća na njihovu prolaznost i poziva na istinsko obraćenje. Označava službeni početak korizme, a to liturgijsko razdoblje traje do Velikog četvrtka, 2. travnja, kada se Crkva spominje Posljednje večere.

Uobičajena je tradicija da se tijekom korizme vjernici odreknu nečega što im odvlači pažnju od Boga, no iako se tijekom tog razdoblja posti, ona ne predstavlja samo odricanje od hrane. U kršćanskoj tradiciji temelji se na tri stupa: postu kao izrazu odricanja i samodiscipline, molitvi kao produbljivanju odnosa s Bogom i djelima ljubavi, tj. pomaganju drugima.

Inače, post uključuje samo jedan obrok dnevno dok nemrs znači izbacivanje mesa iz prehrane i prakticira se svaki petak.

Treba spomenuti i to da se Pepelnica i Veliki petak ističu kao jedini dani u godini u kojima Katolička crkva propisuje strogi post i nemrs, a za ostale petke u korizmi vrijedi samo odricanje od mesa toplokrvnih životinja (govedina, svinjetina, perad) i obvezuje sve vjernike od 14. godine.

U ostale petke korizme dopušteni su uobičajeni obroci, ali bez mesa: riba, povrće i mliječni proizvodi.

Cilj ovog 40-dnevnog putovanja je proslava Kristova uskrsnuća jer se, kako uči Crkva, kroz duhovno čišćenje i obnovu vjere kršćani pripremaju za taj najveći trijumf života nad smrću koji donosi nadu i radost cijelom čovječanstvu.

Sam naziv korizma potječe od latinske riječi quadragesima, a označava period odricanja i pokore. Podrijetlo ovog razdoblja seže u same početke kršćanstva, a dokazi o 40-dnevnoj pripravi postoje još iz 4. stoljeća.

Pepelnica i Veliki petak su dani u kojima vjernici tradicionalno poste, a u današnjem svijetu se sve više ljudi u korizmi odriče društvenih mreža i nepotrebne kupovine.

Središnji obred je pepeljenje: svećenik tijekom mise blagoslivlja pepeo dobiven od spaljenih maslinovih ili palminih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice te njime vjernicima čini križ na čelu ili ga posipa po glavi, izgovarajući riječi: 'Obrati se i vjeruj evanđelju' ili 'Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti'.

Narodni običaji čišćenja

Pepelnica u Hrvatskoj ima duboko ukorijenjene tradicije koje spajaju crkvene obrede i narodne običaje, označavajući prelazak iz pokladnog veselja u korizmeno razdoblje pokore. Zove se Čista srijeda zbog velikog čišćenja: pere se posuđe od tragova mesa, čisti kuća, okućnica, pa se čak i bijeli vapno na zidovima (npr. oko Zagreba, Samobora i u Slavoniji). To simbolizira raskid s pokladnim neredom i pripremu za 40 dana korizme.

U primorskim krajevima ponekad se pralo pokladne predmete u moru, a zabranjeno je i veselje te nema svadbi uz svirku, ples ili mesna jela.​