ŠARMER S POKRIĆEM

Čarobni Lisabon oduševljava na svakom koraku

05.06.2016 u 08:34

  • +9

Lisabon

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Bionic
Reading

Grad pitoresknih ulica i bogate povijesti, Lisabon šarmira svoje brojne goste starinskim tramvajima, šarenim fasadama obloženim keramičkim pločicama, ulicama ukrašenim mozaicima, brojnim muzejima, ugodnom, opuštenom atmosferom, ali i bogatom gastro ponudom te ništa manje važno - povoljnim cijenama. I sve to bez nepodnošljivih turističkih gužvi

Najzapadniji europski glavni grad, Lisabon od svjetske izložbe Expo održane 1998. doživljava turistički procvat, a sve je zanimljiviji i Hrvatima. Sunčana portugalska prijestolnica smještena na sedam brežuljaka nikad nam nije bila bliža. Sredinom svibnja Lisabon i Zagreb spojeni su direktnim letovima Croatia Airlinesa, i to tri puta tjedno, pa se za nešto manje od tri i pol sata leta stiže u modernu lisabonsku zračnu luku Humberto Delgado koja se nalazi u samom gradu. Naime, kad je izgrađena 1942. nalazila se izvan grada, a kako se s vremenom grad proširio, Delgado je danas jedna od rijetkih europskih zračnih luka smještenih u samom glavnom gradu. Prednost je svakako to što put od zračne luke do središta grada traje kratko, čak i uz uobičajenu prometnu gužvu, a nedostatak to što vas budi buka slijetanja i uzlijetanja brojnih aviona.

Ponosna pomorska sila

Iako je portugalska prijestolnica jedan od najstarijih europskih gradova s brojnim povijesnim i kulturnim znamenitostima, turistički procvat doživljava tek nakon što je 1998. ugostila Expo. Smješten na obali rijeke Tejo koja se na rubu grada ulijeva u Atlantik, Lisabon je danas najživopisniji svjedok bogate portugalske povijesti, nekoć najveće pomorske sile, a ponos na dane minule slave vidljiv je na svakom koraku.

Obale rijeke spojene su impresivnim mostovima, vjernom kopijom Golden Gatea, mostom Ponte 25 de Abril čiji crveni željezni kostur dugačak 2,5 kilometara obale rijeke spaja od 1966. Još je impresivniji most Vasco de Gama sagrađen uoči Expa 1998. koji spaja 17 kilometara udaljene riječne obale, a nalazi se u blizini nekad zapuštenog industrijskog dijela grada koji je nakon svjetske izložbe doživio procvat i danas je moderno poslovno središte s impozantnim arhitektonskim rješenjima.

Lisabonci su ponosni na svoje novo, modernije lice, no ono što privlači turiste je ipak bogata povijest ovog kozmopolitskog grada, podijeljenog u četvrti ili barriose, a svaki barrio priča je za sebe. Najstarija je Alfama i ona se proteže od dvorca Sao Jorge u kojem su do 16. stoljeća boravili kraljevi i iz kojeg se pruža najljepši pogled na Lisabon, pa sve do obale rijeke Tejo. To je ujedno i jedini dio grada koji nije bio u potpunosti razrušen u katastrofalnom potresu magnitude 9,0 po Richteru koji je pogodio grad na Svi svete 1755. Veliki potres, najveći u europskoj povijesti, zauvijek je promijenio lice Lisabona, a u njemu, kao i u požarima te cunamiju koji je uslijedio nakon trešnje stradalo je oko 40.000 ljudi.

Potres koji je zauvijek promijenio lice grada

Budući da je živopisna Alfama izgrađena na stjenovitom području ostala je pošteđena golemih razaranja, no dijelovi grada izgrađeni na pjeskovitom tlu u četvrti Baixa u donjem dijelu grada uz obalu rijeke Tejo u potpunosti su stradali. Oko 85 posto lisabonskih građevina uništeno je u tom potresu, no zahvaljujući brzoj reakciji tadašnjeg vodstva kralja Dom Joséa I. i premijera Sebastiãa de Mela grad je u godinu dana očišćen i počela je izgradnja današnjeg Lisabona. Kralj je naredio gradnju novih prostranijih trgova, širih ulica i velikih avenija, a zgrade izgrađene u tom razdoblju koje se protežu u dijelu Baixa Pombalina među prvima su u svijetu koje su izgrađene vodeći računa o seizmološkim parametrima. Zbog toga se Lisabon danas može pohvaliti prostranim trgom Praca de Comercio, na kojem se ističe spomenik kralju Dom Joséu I. i Trijumfalni luk koji vodi u ulicu Rua Augusta koja vrvi turistima.

Grad s najživopisnijim prometnim sredstvima

Najšarmantnije dijelove grade, Baixu i Chiado najbolje je proći pješice uživajući u pogledu na živopisne fasade prekrivene keramičkim pločicama, a taj je oblik ukrašavanja u Lisabonu postao popularan u 16. stoljeću kad su ih osim u kuće počeli postavljati i na fasade i to iz isključivo estetskih razloga, po uzoru na arhitekturu sjeverne Afrike i južne Španjolske. Strme ulica Chiada prepune su antikvarijata, malih dućana i kafića od kojih je najpoznatiji 'A Brasiliera', a u njegovoj neposrednoj blizini nalazi i Bertrand najstarija knjižara na svijetu koja u kontinuitetu radi od 1732. godine.

Jedna od lisabonskih atrakcija je neobična metalna konstrukcija od 32 metra Elevador de Santa Justa koja povezuje Baixu i Bairro Alto, a riječ je o dizalu koje izgledom s razlogom podsjeća na Eiffelov toranj. Naime, projektirao ga je jedan od učenika Gustava Eiffela, Raoul Mesnier du Posnard koji je 1901. povezao dva barria na različitoj nadmorskoj visini.

Neke od lisabonskih brežuljaka povezuju i uspinjače koje su s vremenom postale zaštitni znak grada, jednako kao i starinski žuti tramvaji. Tri uspinjače, Gloria, Baica i Lavra ukrašene su simpatičnim grafitima i uz glasno cviljenje povezuju podnožje i vrhove lisabonskih brežuljaka. Uspinjača Gloria jedan je od gradskih spomenika koji povezuje centar grada s četvrti Barrio Alto i vodi do vidikovca Miradouro de São Pedro de Alcântara otkud se pruža prekrasan pogled na gradske krovove pa sve do obala Teja. Jednako su popularni i prepoznatljivi žuti tramvaji koji su još uvijek u funkciji javnog gradskog prijevoza, a najpopularnija je linija 28 koja vozi gotovo kroz cijeli grad. No ne treba ih miješati s crvenim tramvajima koji isključivo služe za turističke ture razgledavanja.

Belém - četvrt s prepoznatljivim vizurama Lisabona

S tramvajskom linijom broj 15 stiže se od centra Lisabona do barria Belém u kojem se nalazi impresivan Jeronimitski samostan, Mosteiro dos Jeronimos, izgrađen početkom 16. stoljeću u čast puta u Indiju velikog istraživača Vasca de Game, a u njemu se nalazi i grob ovog slavnog moreplovca. Danas se ovaj dragulj gotičkog manuelinskog stila nalazi se pod UNESCO-ovom zaštitom, a Portugalci su bogato ukrašen samostan kao i pripadajuću crkvu Santa Marije financirali trgovinom začinima.

U neposrednoj blizini samostana nalazi se još jedna velika turistička atrakcija, slastičarnica Fabrica de Pasteis de Belem, poznata po originalnoj lisabonskoj slastici, pasteis de belem, malim pitama od hrskavog lisnatog tijesta i slatke kreme od jaja posute šećerom u prahu i cimetom, a jednako su ukusne tople i hladne. Koliko je popularna ova delicija dovoljno govori to što red ispred nje nekad zna vijugati sve do obližnjeg Jeronimitskog samostana čiji su ih redovnici prvi počeli raditi. Samostan je zatvoren 1834., a recept su redovnici prodali obližnjoj tvornici šećeri čiji su vlasnici 1837. otvorili slastičarnicu Fabrica de Pasteis de Belem, a ona se i dan danas u vlasništvu iste obitelji. Najpoznatije lisabonske delicije proizvode se još uvijek po originalnom receptu iz 19. stoljeća u posebnoj tajnoj sobi, a dnevno ih se ispeče 40.000, a jedna slasna belemica košta 1.05 eura.

Obalom rijeke Tejo u Belemu dominira prepoznatljiva vizura grada, impozantni Padrão dos Descobrimentos, Spomenik otkrićima, koji predstavlja pramac karavele, tradicionalnog portugalskog broda kojim su hrabri moreplovci plovili morima i istraživali nepoznate obale. Spomenik je izgrađen 1960. u čast 500 godišnjice smrti Henrika Pomorca i slavi sve poznate moreplovce iz zlatnog doba svjetskih otkrića, a u podnožju spomenika na platou od mozaika su izrađene ruža vjetrova i karta svijeta na kojoj su označeni datumi i lokacije velikih portugalskih pomorskih otkrića.

Malo južnije, gotovo na samom ušću rijeke Tejo u more iz plićaka izranja prepoznatljiv toranj Belem izgrađen početkom 16. stoljeća kao dio obrambenog sustava grada. Originalno se nalazio usred rijeke, no s vremenom je rijeka Tejo promijenila svoj tok i danas se kula Belem nalazi u plitkoj vodi uz obalu i do nje vodi drveni most.

 

Uživanje u bogatoj gastro ponudi uz sjetni fado

Brojni muzeji, galerije, povijesni spomenici, očaravajuće fasade, fascinantne ulice popločane mozaicima i predivne aleje prepune egzotične jacarande, drveta porijeklom iz Brazila koje osvaja bogatim ljubičastim cvjetovima, samo su djelić kozmopolitske atmosfere ovoga grada koji oduševljava na svakom koraku.

Kad se zasitite uživanja u šarmantnim prizorima i neobičnim detaljima na ulicama i zgradama oko sebe, vrijeme je da predah potražite u nekom od brojnih kafića i restorana, čak i za naše pojmove po povoljnim cijenama. Cijena kave se u strogom središtu grada kreću oko 1.50 eura, a osim u čašici porta i nezaobilaznim kolačićima pasteis de belem, posjetiti Lisabon, a ne uživati u bakalaru (bacalao) i to na više načina, jednostavno je nemoguće, čak i za one kojima ova riba nije izbor broj jedan.

Morski plodovi i kvalitetna morska riba zaštitni su znak portugalske kuhinje, a hobotnica na galicijski način jedan je od specijaliteta u kojima kad posjećuje Lisabon, uživa i svjetska pop zvijezda Adele. Uz ribu tradicionalno se poslužuje raskvašeni bijeli kruh sa začinima, a za ribom po kvaliteti nimalo ne zaostaju izvrsni sirevi, pršut i razne vrste kobasica.

Nakon ukusne i raznolike gastro ponude, posjet Lisabonu najbolje je zaključiti kasno navečer odlaskom u neki od barova u kojima se pjeva sjetni i nostalgični fado, glazba koja se osjeća i koja je potpuno oprečna dnevnom šušuru glasnih i simpatičnih Portugalaca.