Na besplatnim projekcijama prikazat će se bugarski film Lekcija, talijanski Mediterranea i francuski Mustang, koji se natječu za nagradu, ali i hrvatski predstavnik, koji je bio u širem izboru deset filmova, Zvizdan Dalibora Matanića.

Bugarsko-grčki film Lekcija redateljskog dvojca Kristine Grozeve i Petra Valchanova kroz prizmu neimaštine prikazuje koliko je potrebno da se naruše vrijednosti i etičnost. Priča je to o mladoj profesorici engleskog jezika u bugarskom gradiću, rastrganoj između moralnih načela i nagona za egzistencijom.

Mediterranea Jonasa Carpignana prati čovjeka koji napušta svoj dom u Burkini Faso ne bi li prehranio obitelj. Uz pomoć krijumčara kreće na mukotrpan put prema Europi te se susreće s nizom prepreka, a nakon što stigne u Italiju, umjesto boljeg života čeka ga izrabljivanje i netrpeljivost domicilnog stanovništva. Intimnom pričom u maniri dokumentarca, film prikazuje jedan od najaktualnijih problema u Europi, izbjeglice koji prelaze Sredozemlje u potrazi za sigurnošću, nerijetko riskirajući živote.

U drami Mustang Deniz Gamze Erguven, snimanoj u naturalističkom stilu, prikazuje se život četiriju sestara u ruralnoj Turskoj, a nedužna igra s dječacima osudi ih na kućni pritvor i pripremu za budući bračni život i kućanske obaveze.

Najmlađa od njih odbija se pokoriti, a potporu joj daju i ostale sestre koje se odvaže na pokušaj bijega. Film je ove godine francuski kandidat za Oscara, a već je nagrađen na festivalima u Cannesu, Sarajevu i Odessi.

Kako je hrvatski kandidat za Oscara, Zvizdan Dalibora Matanića, bio izabran među deset naslova nominiranih za tu europsku nagradu, i on će se prikazati u sklopu Dana LUX filma na ZFF-u. Filmovi iz užeg kruga za nagradu prikazuju se u više od četrdeset gradova u Europskoj uniji, a finalisti se istovremeno prikazuju u 28 država EU-a.

Europski parlament dodjeljuje Nagradu LUX od 2007. za postignuća u kinematografiji, a s ciljem poboljšanja distribucije europskih filmova u Europi, poticanja rasprave o Europskoj uniji i njenim politikama te potpore širenju europskih produkcija i koprodukcija. Zahvaljujući toj nagradi, tri finalista dobivaju bolju distribuciju i prevode se na 24 službena jezika Europske unije. Svake godine sastavlja se katalog, koji sada već broji 90 filmova što odražavaju bogatstvo europskih kinematografija, ali i efekte zakonodavnog programa Europske unije o važnim društvenim pitanjima.

O dobitnicima se odlučuje nekoliko mjeseci i kroz više etapa, od rasprave o više od 70 europskih filmova, u kojoj sudjeluje žiri sastavljen od dvadeset filmskih stručnjaka, preko objavljivanja službene selekcije 10 filmova, do izbora tri najbolja.

Dobitnika odabiru zastupnici Europskog parlamenta, a proglasit će ga predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. U nekim je slučajevima ta nagrada predvidjela dobru budućnost filmu - prošlogodišnji pobjednik, Ida Pawela Pawlikowskog kasnije je osvojio Oscara u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja.