Nataša Jovičić, izaslanica predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, upoznala je javnost s idejom izgradnje spomenika žrtvama holokausta u Zagrebu. Iako je ideja postojala i prije, predsjednica je dala poticaj da se krene u realizaciju tog projekta, a zbog pronalaženja adekvatne lokacije na suradnju je pozvan Grad Zagreb.

Vesna Kusin, koja je ispred Grada Zagreba zadužena za koordinaciju s Uredom predsjednice, ukazala je na dva bitna preduvjeta postavljena pred izbor lokacije budućeg spomenika. Prvi je da je Grad Zagreb vlasnik zemljišta na kojemu će se podići spomenik, a drugi je vidljivost samog spomenika, odnosno da lokacija bude frekventna i posjećena. Na prijedlog gradonačelnika Milana Bandića, odabrano je mjesto između Glavnog kolodvora i Pošte, na kojemu je trenutno stara željeznička lokomotiva.

'Pored toga što je lokacija u vlasništvu Grada, ona je i željeznički ulaz prema centru Zagreba kroz koji prođe velik broj ljudi, a nosi i simboličko značenje jer su se deportacije Židova vršile vlakom', rekla je Kusin.

Podsjećajući na važne događaje iz hrvatske povijesti koji su se odvijali u Preporodnoj dvorani HAZU-a, akademik Zvonko Kusić je u uvodnoj riječi istaknuo da održavanje konferencije u ovom prostoru nosi određenu simboliku jer su identitet ove države stvarali i pripadnici židovske nacije. Kusić je podsjetio da sve kulturne prijestolnice imaju spomenik žrtvama holokausta kao upozorenje novim naraštajima da se zlo ne ponovi.

'Rušenje sinagoge u Zagrebu bio je težak udar na židovsku zajednicu, ali i rušenje identiteta Zagreba', rekao je Kusić. Ističući važnost konsenzusa na nacionalnoj i gradskoj razini, Kusić je vrlo zadovoljan što je poticaj došao od predsjednice i što je Grad Zagreb prihvatio ideju.

'Krhka je civilizacijska i prosvjetiteljska kora, a kad se prekidaju kontinuiteti prosvjetiteljstva i civilizacijskih dostignuća, sigurno nešto nije u redu', rekao je ravnatelj HRT-a Goran Radman i izrazio nadu da se Grad Zagreb neće izgubiti u administraciji kako bi što prije dobio mjesto pijeteta i učenja o 'onome što se ne smije ponoviti'.

Radman je podsjetio i da je fundus HRT-a izuzetno dobar repozitorij koji može poslužiti prilikom multimedijalne interpretacije u memorijalnom mjestu.

Povjesničar Tvrtko Jakovina istaknuo je neodvojivost holokausta i antifašizma, kojemu Grad Zagreb već odaje počast od Kršinićevog spomenika na Zelenom valu, preko trgova Žrtava fašizma, Francuske republike, Rooseveltovog trga i Trga maršala Tita, pa do Parka Dotrščina i Parka pravednika na Trešnjevci. Podsjećajući da je bilo prosvjeda i inicijativa za promjenu imena nekih od trgova, Jakovina je upozorio i na opasnosti ponovne revizije antifašizma.

'Spomenik ne smije biti monolog, nego interakcija s mladima koji trebaju naučiti i starijima koji još nisu, a imaju želje naučiti', rekao je Jakovina te lokaciju na Glavnom kolodvoru smatra dobrom, ali mu je bolja lokacija bivše sinagoge u Praškoj ulici.

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus složio se s idejom postavljanja spomenika, ali se boji da bi, kako kaže, 'u ovo vrijeme revitalizacije ustaštva to moglo biti shvaćeno kao provokacija'.

'Najviše me smeta to što nijedan spomenik nije podignut žrtvama rasnih zakona i ustaškog režima i ovaj spomenik bi morao biti upravo to za žrtve u cijeloj Hrvatskoj', rekao je Kraus i objasnio da mu se stoga ideja o spomeniku u Praškoj ne čini dobrom da ne bi ispalo da židovska zajednica u Zagrebu diže spomenik sama sebi. Njemu se boljom lokacijom čini prostor Studentskog centra, otkuda je najviše Židova odvedeno u koncentracijske logore, a kao drugu lokaciju predložio je Trg Francuske republike.

Akademik Kusić ne vjeruje da bi postavljanje spomenika žrtvama holokausta moglo izazvati otpor i biti shvaćeno kao provokacija jer je uvjeren da je društvo na toj razini dovoljno svjesno i razvijeno.

'Dugo smo nosili tu stigmu koja nam je onemogućavala da stvorimo neovisnu državu, a sada kada je imamo red je da dostojno odamo počast tim žrtvama', zaključio je Kusić.

Prije drugog dijela konferencije, koja se videovezom odvijala s Ljubljanom, u kojoj je također najavljeno postavljanje spomenika žrtvama holokausta, prisutnima se obratio Branko Lustig, predsjednik Festivala tolerancije, koji je preživio holokaust bijegom iz logora.

'Putujući 70 godina svijetom, nailazio sam na brojne spomenike onima koji nisu imali sreću preživjeti holokaust. Je li svijet pretjerao sa spomenicima i jesu li oni pranje savjesti ili podsjetnici da se zlo ne ponovi, podsjetnik na ono što bi najradije izbrisali iz svojih sjećanja?', rekao je Lustig i s vjerom da još uvijek ima mladih koji obilazeći spomenike i monumente shvate poruku podržao inicijativu.

'Jesmo li zakazali u monumentima ili u odgoju? Na nama je da naučimo našu djecu poštivati drugoga i drugačijega čovjeka', zaključio je Lustig.