"Te su ponekad neobjašnjive, djetinjaste i izrazito zanimljive osobne povijesti nešto važno; tu je riječ o našim precima koji su živjeli teške živote, na razne su načine bili izgubljeni, izgnani, nestali. Zašto ne posegnuti unatrag 60, 70 godina i pokušati ih iščupati iz njihove tame? Nije li to prava odgovornost pisca? Priroda je svakog moralnog imperativa da ne propustimo našu odgovornost prema njima", kazao je Barry.

Dodatni mu razlog za bavljenje teškim temama irske povijesti čije se posljedice osjećaju i danas daje vlastiti sin, koji je prije tri godine javno obznanio svoju homoseksualnost, napomenuo je.

"Moja je dužnost učiniti svijet boljim, sigurnijim mjestom za njega", poručio je pisac, čije je gostovanje u Zagrebu u ponedjeljak otvorilo drugo izdanje književne manifestacije Zagreb Book Festival (ZBF), koja će u organizaciji Naklade Ljevak do 22. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) i Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) predstaviti šestero inozemnih i sedamnaest domaćih autora s naglaskom na irsku književnost.

Pisac osebujna spisateljskog stila smatran jednim od najboljih suvremenih irskih književnika, Barry se dvaput našao u užem krugu za nagradu Man Booker, za romane "A Long Long Way" (2005.) i "Tajno pismo" (2008.), za koji je iste godine osvojio nagrade Costa za roman godine i Memorijalnu nagradu James Tait Black. Njegov roman "On Canaan's Side" (2011.) također se našao u izboru za nagradu Man Booker.

Romani su mu mahom inspirirani njegovom vlastitom obiteljskom poviješću, koju je saznavao iz priča koje mu je kao djetetu pričala majka. U romanu "Annie Dunne" (2002.) priča priču svoje pratete; roman "A Long Long Way" (2005.) se bavi njenim bratom; "The Temporary Gentleman" (2014.) inspiriran je djedom s majčine strane, a roman "The Whereabouts of Eneas McNulty" (1998.) temeljen je na istinitoj priči o prastricu koji je bio prognan u egzil nakon što je IRA ucijenila njegovu glavu.

Barry je istaknuo kako se kao pisac i kao Irac već desetljećima upinje shvatiti što to uopće znači biti Irac, a u svojem se pisanju zalaže za to da irska povijest bude što bogatija, "da to bude jedna bogata tapiserija bez rupa i dijelova koji su istrgnuti".

"Pisci bi trebali biti u posebnom odnosu prema svojoj zemlji, promatrati je iz zasebnog kuta kako bi mogli vidjeti baš sve što se u njoj događa. No, ja kao pisac već 40 godina 'buljim' u Irsku, pokušavajući je sagledati i još uvijek ne uspijevam. Želim biti Irac, očajno želim saznati što to znači biti Irac", kazao je.

Povijest Irske kao almanah 'nestalih'

Majka mu je najviše voljela pričati priče o svojem odrastanju u mjestu Sligu u 30-tim i 40-tim godinama prošlog stoljeća, a upravo je Sligo u središtu radnje romana "Tajno pismo", o kojemu je bilo riječi na prvom književnom predstavljanju ovogodišnjeg ZBF-a. Roman je objavio nakladnik Profil u prijevodu s engleskoga Mije Pervan.

Knjiga najavljena kao "tajna povijest jedne žene i jedne zemlje" koncipirana je kao spoj memoara središnjega lika, stogodišnje Roseanne McNulty koja već desetljećima živi u staroj umobolnici u irskom gradiću Roscommonu, i zapisa njezina psihijatra, doktora Grenea, koji, pritisnut najavom skorog zatvaranja trošne zgrade bolnice piše svoje opservacije o bolnici, pacijentima i sebi.

Kritika je roman proglasila "dirljivim i potresnim svjedočanstvom o povijesti, ispričanim glasom pripovjedačice koju će se pamtiti".

I tu, kao i u drugim Barryjevim romanima, irska povijest nadvija se nad protagonistima poput zlokobne sjene, a kako se Roseanne postupno razotkriva čitateljima, sve se više nazire duboko zakopana povijest Irske u prošlom stoljeću, zemlje u kojoj su tisuće žena poput nje nestajale u ludnicama i samostanima jer su zanijele izvan braka, ili su ih muževi odbacili.

Barry je otkrio da je Roseanne dijelom modelirana prema jednoj od njegovih prateta koja je na sličan način 'pospremljena' u instituciju. Roman je u njemu 'klijao' gotovo 15 godina, kazao je, a njegov je prvi instinkt kad je čuo priču o njoj bio da je "njezin jedini zločin bio taj da je bila prekrasna".

Prvo je htio priču o njoj uobličiti u scenarij za film, pa u dramu, ali ništa od toga nije mu se činilo dovoljno plastičnim posrednikom njezine priče. Stoga je došao na ideju da "ona sama napiše tekst o sebi" – roman je pisan u obliku memoara – a nikako nije htio da to bude povijesna knjiga, pa je zato sadašnju radnju teksta smjestio u 2008., otkrio je pisac.

Tama koja iscjeljuje

No, tama je doista tama samo ako joj dozvolimo da takva ostane a jednom kada se odreknemo tiranije činjenica nad nama možemo stvoriti nešto predivno i novo, istaknuo je pisac.

"Tama može postati gorivo za budućnost, nešto što će osvijetliti budućnost i dozvoliti ljudima da se iscijele. Povijest je konglomerat svjedoka i različitih verzija, a čak i kad je ta povijest pogrešna, kad baratamo pogrešnim činjenicama, i u njima možemo naći nešto izrazito humano i dobro, nešto što ne mora biti nužno povijesna istina jer postoji neko ludo milosrđe u povijesti koju ne možemo doseći", kazao je.

Prema knjizi je istaknuti irski redatelj Jim Sheridan upravo snimio i film, u kojemu Roseanne u poznim godinama glumi Vanessa Redgrave.

Barry je također i vrstan dramatičar i pjesnik – u književne se vode i otisnuo kao pjesnik, a napisao je i 14 drama, od kojih je najpoznatija "The Steward of Christendom" (1995.), nagrađivana drama čiji je glavni protagonist inspiriran piščevim pradjedom s majčine strane.

Upravo završava novi roman koji će biti objavljen u studenome u Engleskoj s naslovom "Days Without End" (Dani bez kraja), čija se radnja odvija u Americi u 1850-im godinama.

Barry je bio prvi gost glavnog večernjeg programa sedmodnevnog festivala, u kojemu će se zagrebačkoj publici do 22. svibnja predstaviti istaknuti irski pisci John Connolly, David Park, Eoin Colfer, te dvoje cijenjenih švedskih autora, Carl-Johan Vallgren i dječja književnica Jujja Wieslander.

Dio programa posvećen je najzanimljivijim ostvarenjima domaćih autora, festival ima i bogat program radionica i prezentacija za djecu, organizirani su i okrugli stolovi, filmski, glazbeni i lounge program, a na prodajnim štandovima ispred i unutar MUO-a ponuđen je na prodaju po popularnim cijenama velik broj najnovijih knjiga niza hrvatskih nakladnika.

S Barryjem će se njegovi hrvatski čitatelji na ZBF-u moći družiti i u neformalnom programu 'Irish Coffee' u utorak 17. svibnja u bistrou Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Zagreb, kada će razgovor s piscem moderirati glumac i redatelj Miran Kurspahić.