Libra Libera u svom 33. broju donosi blok o akceleracionizmu, fenomenu koji je uveo Benjamin Noys kako bi identificirao tendenciju kod postšezdesetosmaških mislilaca koja je stremila okretanju kapitalizma protiv njega samog.

U sklopu ovog temata prevedeni tekstovi pokušavaju odgovoriti na pitanja zašto je dio ljevice terapiju za svoju melankoliju potražio na kauču Nicka Landa, utemeljitelja, apologeta i prvosvećenika britanskog akceleracionizma. Land je utjecao na Raya Brassiera i Iaina Hamiltona Granta, filozofe koje se običava klasificirati kao prominentnije predstavnike spekulativnog realizma, baš kao i na Robina Mackayja, urednika časopisa Collapse, vrlo važnog okupljališta priloga suvremenoj filozofiji.

Drugi blok posvećen je teoretičarki Gayatri Chakravorty Spivak. Ova feministkinja, marksistkinja, dekonstruktivistkinja koja će za sebe reći da je modernistkinja, ipak je poistovjećena s poststrukturalizmom. Libra donosi uvodni tekst Slavena Crnića i prijevode Spivakinih tekstova Razmišljajući o Edwardu Saidu: stranice iz memoara te Kultura: Situiranje feminizma.

Temat o konceptualnoj književnosti otvara tekst Kennetha Goldsmitha, američkog pjesnika, urednika i pokretača mrežnog arhiva za avangardnu umjetnost UbuWeb, te dva intervjua s njim. Primjeri konceptualne književnosti Vanesse Place, Roberta Fittermana i Sophie Calle obrađuju Blake Butler, Thom Donovan, David L. Ulin, Lauren O’Neill-Butler i Sara Bremen

Dizajn 33. Libre Libere potpisuje Mirko Rastić. Studirao je dizajn vizualnih komunikacija na Umjetničkoj akademiji u Splitu i Communication Design na Winchester School of Art u Engleskoj. Bavi se grafičkim dizajnom, ilustracijom i stripom, živi i radi u Šibeniku. Dosad je objavljivao u Zarezu i hrvatskom izdanju Le Monde diplomatiquea, a nedavno je pokrenuo i blog/eksperiment gdje objavljuje radove s linkom na članak koji ilustrira.

Strip potpisuju Travis i Bret Millard, a novi broj Libre Libere možete pronaći ovdje