LUKSUZNA MONOGRAFIJA

Što zapravo znači biti kul?

28.03.2014 u 09:17

Bionic
Reading

Monografska knjiga 'American Cool' u izdanju Prestela bavi se analizom izabranih osoba pop kulture i definicijom pojma 'kula', koji su utjelovljivali glumci poput Humphreyja Bogarta i muzičara Jimmyja Hendrixa. Autori su sveučilišni profesor umjetnosti Joel Dinerstein i kurator Frank H. Goodyear III.

'Što znači biti kul', osnovno je pitanje na koje kombinacijom eseja i pažljivo izabranih fotografija, većinom portreta, odgovor pokušavaju dati autori knjige 'American Cool' Joel Dinerstein i Charles H. Goodyear III. Izraz 'kul' postao je nezamjenjiv u suvremenom američkom i svjetskom leksikonu, no i dalje misteriozan i težak za definirati, pristupačan samo izabranima, a nikako onima koji se trude biti kul. Stoga svojim pristupom supostavljanja portreta celebrityja i kritičkog teksta 'American Cool' predstavlja zanimljivo i provokativno štivo.

Naročit se prostor posvećuje utjecaju filmske i fotografske umjetnosti na pojam kula, a fotografije su izabrane između ostaloga iz ekstenzivne kolekcije američke National Portrait Gallery.

Dinerstein i Goodyear u svoj su panteon kula uvrstili raznolike ličnosti, među kojima su pjesnik Walt Whitman, borac za ljudska prava Frederick Douglas, slikarica Georgia O'Keeffe, ali i glumac James Dean, te muzičari Bob Dylan i Chrissie Hynde iz The Pretenders.


Kroz istraživanje povijesti izabranih ikona američke kulture, autori pokazuju evolucija kula kroz desetljeća te lociraju njegovu prvu pojavu u popularnoj kulturi 1930-ih godina. Raskošno opremljenu knjigu krase i spektakularne fotografije Johnnyja Deppa, Milesa Davisa, Elvisa, Roberta Mitchuma, Jacka Kerouaca, Madonne, Tupaca Shakura i Susan Sontag, koji su svi na svoj način bili utjelovljenje kula, ali tu su i slike prosvjednika šezdesetih godina i borbe crnaca za ravnopravnost. Kul je, ističu autori, u međuvremenu i politički relevantna kategorija.

Prema pisanju američkih kritičara, 'American Cool' 'intrigantan je presjek nacionalne povijesti i impresivna vježba iz semantike', a inspiracija za monografiju došla je zahvaljujući slično koncipiranoj izložbi u National Portrait Gallery.