S prvim tjednima nove godine stižu i nova književna izdanja naših nakladnika.

Nakladnik V.B.Z. godinu započinje s dva odlična romana domaćih autora. 'Oneiricon' je treći roman domaćeg esejista i romanopisca Omera Raka koji na zadivljujuć način miješa žanrove erotskog, fantastičnog te krimi-romana s elementima horora, dok u svom prvom romanu Chandra u potrazi za istinom naš vrsni redatelj i ilustrator Milan Trenc opisuje zanimljive i humoreskne avanture indijskog gurua Chandre dok putuje Sjedinjenim Američkim Državama.

U dugoiščekivanom romanu 'najmlađeg klasika češke književnosti' Jáchyma Topola 'Osjetljiv čovjek' odražava se duhovno stanje suvremenog europskog društva. Razigran i pitoreskan roman pun je grotesknih i crnohumornih epizoda a bavi se, uz univerzalne teme poput ljubavi, smrti i vjere, i onim aktualnim političkim poput izbjegličke krize, ruske prijetnje i uspona nacionalističkog populizma.

Objavljeni prvi put u Nizozemskoj odmah po završetku rata, potresni memoari 'Posljednja postaja Auschwitz' nizozemskog liječnika i psihijatra Eddyja de Winda, sadrže u sebi dirljivu ljubavnu priču, podroban prikaz nacističkih zvjerstava i inteligentnu raspravu o ljudskoj naravi – ljudskosti i neljudskosti – u različitim situacijama. Ovo je važan i trajan dokument, svjedočanstvo o snazi ljudskog duha i upozorenje na ponor u koji možemo potonuti kad predrasude prevladaju.

Nakladnik HENA COM početkom veljače objavit će prve knjige u novoj godini, a kreću sa sljedećim naslovima: Tena Štivičić: 64 (drama), Saud al-Sanousi: Bambusova stabljika (roman) i You-jeong Jeong: Dobri sin (psihološki triler). Iz te izdavačke kuće javljaju nam kako nakladnički program za čitavu godinu ponovno čine probrana djela nagrađivanih autora s domaće i svjetske književne scene, pri čemu naglasak ostaje na raznovrsnoj literaturi koja zahvaća različita životna iskustva i mnoge kulturne prostore, kako one bliske ovdašnjem čitatelju, tako i one daleke i nepoznate.

Kada je riječ o domaćoj književnoj produkciji koju će uskoro objaviti, iz HENA COM ističu naslov 64 Tene Štivičić. Riječ je o djelu koje je u listopadu prošle godine doživjelo i kazališnu premijeru u HNK-u u Zagrebu. Dramom se naglasak stavlja na intenzivne obiteljske odnose, na intimu jednoga bračnog para koji se, u četrdesetim godinama života, lomi pod stresnim teretom očekivanja – onih vlastitih, ali i onih koje im nameće društvo.

Roman Bambusova stabljika suvremenog kuvajtskog romanopisca i novinara Sauda al-Sanousija, jednoga od ponajboljih glasova mlade arapske proze, objavljen je 2012. godine, a 2013. dodijeljen mu je 'International Prize For Arabic Fiction', najvažnija književna nagrada u arapskome svijetu. Priča je to o Joséu, poteklome iz multikulturne obitelji: rođen je od majke Filipinke Josephine i oca Kuvajćanina Rashida, među kojima je planula ljubav dok je ona kao sobarica radila u kući njegove majke. Nakon tajnoga vjenčanja, povijajući se obiteljskom i društvenom pritisku, Rashid šalje suprugu i dijete natrag na Filipine, nastavljajući ih financijski podržavati sve dok, naposljetku, i pisma i novac ne prestanu stizati. Otac Joséa naposljetku vraća u Kuvajt, no pod uvjetom da se njegov identitet drži u tajnosti; obitelj mu daje velikodušni džeparac, ali je škrta sa svojom ljubavlju. Bambus uspijeva gdje god je zasađen, puštajući nove korijene, bez prošlosti i sjećanja, no protagonist bolno otkriva da se to ne odnosi na ljude… Smještena djelomično na Filipine, dijelom u Kuvajt, Bambusova stabljika opisana je kao 'smion pogled na nevolje stranih radnika u zaljevskoj regiji', međutim, njezine su primarne teme identitet i pripadnost. Saud al- Sanousi vješto kontrapunktira bujno, vlažno naselje Mendoza neplodnim, suhim kuvajtskim ulicama i u njih smješta osebujne likove. Stavljajući u fokus svoga romana loš tretman imigranata, koji rade potplaćene poslove i nailaze na nerazumijevanje okoline, autor gura prst u bolnu ranu (ne samo) arapskoga svijeta, čiji odraz može poslužiti kao prozor, ali i kao ogledalo zapadnim čitateljima.

Mozaik knjiga donosi autobiografski roman o osobnom asistentu u turbulentnom Hollywoodu

Nakladnik Mozaik knjiga objavio je knjigu 'Zvjezdana prašina' Byrona Lanea, svjetsku uspješnicu temeljenu na osobnom iskustvu bivšeg osobnog asistenta holivudskih zvijezda, i psihološki triler 'Zvala se Rose' Claire Allan, prodan u pola milijuna primjeraka diljem svijeta.

'Zvjezdana prašina' autora Byrona Lanea prvijenac je koji je pomeo književnu scenu s obje strane Atlantika. Emotivna priča o odnosu koji je istodobno i težak i prekrasan, na zabavan i smiješan način čitatelja vodi u svijet poznatih i slavnih.

Roman prati život osobnog asistenta u turbulentnom Hollywoodu. Naime, i sam Byron Lane radio je kao osobni asistent glumačkih zvijezda, uključujući i pokojnu Carrie Fisher. Fisher je najpoznatija po ulozi princeze Leie u filmskom serijalu 'Ratovi zvijezda'; za tu je ulogu tri puta nominirana za nagradu Saturn.

Upravo je to životno iskustvo iskoristio kao inspiraciju za pisanje ove svjetske uspješnice. 'Zvjezdanu prašinu' na hrvatski je prevela Lidija Toman.

'Zabavan i neopisivo oštar, ovo je roman koji, kao i zvijezda o kojoj govori, očarava i veseli, slama srce i donosi nadu', poručuje se u najavi.

Bestseller prodan u gotovo pola milijuna primjeraka diljem svijeta

Nakladnik Mozaik knjiga nedavno je objavio i hrvatski prijevod psihološkog trilera 'Zvala se Rose' sjevernoirske spisateljice Claire Allan, prodan u gotovo pola milijuna primjeraka diljem svijeta.

Upravo je s ovim naslovom Claire Allan započela uspješnu karijeru autorice psiholoških trilera, a svaki njezin sljedeći roman samo je potvrdio da su vrhovi lista najprodavanijih naslova rezervirani za njezine uzbudljive i prevrtljive trilere, ističu iz Mozaika knjiga.

Prvu knjigu 'Rainy Days & Tuesdays' napisala je za svoj trideseti rođendan, da bi već iduće godine (2007.) odmah po objavljivanju postala književnom senzacijom među ljubiteljima chick lita. U deset godina, koliko je bila vjerna tom žanru, objavila je osam romana. Veliki preokret dogodio se 2018. kada je odlučila početi pisati psihološke trilere. 'Zvala se Rose' njezin je prvi psihološki triler, a do sada ih je objavila pet.

Allan trenutno radi na televizijskoj adaptaciji svojeg romana iz 2020. godine 'The Liar’s Daughter' i završava novi triler 'The Kindling', koji bi se uskoro trebao naći na policama brojnih knjižara.

Prijevod na hrvatski potpisuje Divina Marion.

Gotički roman, atmosferičan psihološki triler i jedna poslastica za ljubitelje fantasyja

Na početku nove kalendarske godine, nakladničke kuće Znanje i Vorto Palabra također izdvajaju pet novih naslova, uspješnica sa svjetskih lista bestselera, dostupnih odsad i na hrvatskome.

Za ljubitelje povijesnih krimića pripremili su gotički roman 'Ispovijesti Frannie Langton', za koji je autorica Sara Collins osvojila nagradu Costa za najbolji debitantski roman te su za njega otkupljena i televizijska prava za snimanje serije.

Smještena u London 1826., radnja prati slučaj mlade crnkinje Frannie Langton, optužene za ubojstvo svojih poslodavaca, poznatog znanstvenika i njegove ekscentrične supruge. Iako tvrdi da se ne može sjetiti što se dogodilo te kobne večeri, Frannie iznoseći svoju stranu priče baca svjetlo na ondašnje englesko društvo, definirano kolonijalizmom i duboko prožeto rasizmom. Knjigu je na hrvatski preveo Mladen Jurčić.

Za one koji vole radnju punu napetosti, obrata i nagađanja do samoga kraja, objavljen je novi hit britanske autorice C.J Tudor 'Drugi ljudi'. Mračan i atmosferičan psihološki triler govori o nestaloj djevojčici i njezinom ocu koji ne gubi nadu da će ju jednog dana pronaći. Nakon što bude suočen s nečim duboko zakopanim u vlastitoj prošlosti, daljnja potraga dovest će ga do tajanstvene skupine zvane Drugi ljudi. Prevoditelj je Igor Rendić.

Za ljubitelje fantasyja u hrvatskom je prijevodu objavljena knjiga 'Zatvorska vidarica', prvi nastavak trilogije 'The Prison Healer' Lynette Noni, nagrađivane autorice fantastičnog serijala za mlade 'The Medoran Chronicles', te hit serijala 'Whisper'. U ovom romanu punom neizvjesnosti, preokreta i sjajnih dijaloga, radnja prati Kivu, iscjeliteljicu u zloglasnom zatvoru Zalindovu, koja se upušta u smrtonosne izazove kako bi spasila Kraljicu Pobunjenika. Hrvatski prijevod potpisuje Iris Spajić.

U izdanju nakladničke kuće Vorto Palabra objavljena je završnica serijala Richarda Morgana 'Digitalni ugljik', 'Probuđene furije', po čijem je predlošku snimljena najskuplja serija u povijesti Netflixa, 'Altered Carbon'. U kombinaciji klasičnog noira sa zapanjujućom futurističkom vizijom vremena u kojem je čovjek nadišao smrt, Morgan se vraća svojoj sagi o izdaji, misteriju i osveti. Knjigu je na hrvatski preveo Neven Dužanec.

Iz pera Taylor Jenkins Reid, autorice hitova 'Sedam muževa Evelyn Hugo' i 'Daisy Jones i Šestorka', objavljena je knjiga 'Dok nas brak ne rastavi', čije je hrvatsko izdanje rasprodano u tri tjedna, a sada je stigao i dotisak. Priča o paru zarobljenom u dobro znanoj igri navika i zamjeranja, ali spremnom pronaći novi put do sreće, 'Dok nas brak ne rastavi' istodobno je humoristično, potresno te brutalno iskreno štivo koje govori o složenosti odnosa koji našem životu daju smisao. Knjiga je dostupna u prijevodu Jelene Pataki.

Prvi roman Quentina Tarantina

Nakladnička kuća Stilus donosi prvi roman glasovitog filmskog režisera Quentina Tarantinoa - 'Bilo jednom u Hollywoodu'.

Dugoočekivani prozni prvijenac Quentina Tarantina upravo je izašao iz štampe u svom hrvatskom izdanju. Urnebesno zabavan, brutalan i povremeno šokantan roman temeljen je na njegovu filmu nagrađenom Oscarima. Odmah nakon objave osvojio je prvo mjesto ljestvica najprodavanijih knjiga New Yorka Timesa. U Washingtonu Postu o romanu kultnog filmaša koji se prevodi diljem svijeta napisali su: 'Klasični, iskričavi Tarantino… Njegov eksplozivni dijalog, s mješavinom uličnih i formalnih kadenca, jednako je efektan i kad se čita i kad se sluša.' Roman je s engleskoga prevela Mirna Čubranić.

Još noviteta iz rubrike domaća književnost

Nakladnik Durieux objavio je početkom godine novu knjigu Dalibora Šimprage 'Izvještaj o generaciji', generacijsko izvješće o ljudima srednje dobi koje donosi fresku osobnih izbora, sudbina i karakternih putanja više desetaka likova. Nezaobilazan status na književnoj sceni Šimpraga je stekao romanom 'Anastasia', objavljenim 2007. godine, koji je u izboru žirija tada novouspostavljene književne nagrade tportala bio proglašen romanom godine. Još ranije, Šimpraga se etablirao na sceni svojom prvom knjigom 'Kavice Andreja Puplina' (2002.), kolekcijom antologijskih priča prevedenih na brojne jezike, knjigom koja je prema mnogim kritičarima bila i ostala ogledni primjer novog realizma, odnosno tzv. stvarnosne proze. Njegove 'Kavice' i onda su bile percipirane kao svojevrsni izvještaj o generaciji, a sada se autor oglasio drugim generacijskim reportom.

Ovaj drugi 'generation report' iz 2021. i od pisca oko pedesete, javlja nam njegov izdavač, kao da je napisan s blagom melankolijom, ma koliko koloriran i duhovit, veseo bio. Je li to veliki kabare ili zamalo epitaf, suma jedne generacije i njezine epohe, na čitaocima je da procijene, poručili su nam iz Durieuxa.

Objavljena je i nova knjiga Dubravke Ugrešić. U 'Brnjici za vještice' autorica polemički progovara o patologijama sadašnjeg trenutka.

To je žanrovski neuhvatljiva knjiga, javlja nam izdavač MaMa. Njezin prvi dio svojevrsna je proširena rođendanska čestitka upućena vlastitoj junakinji Štefici Cvek. Čestitka je istovremeno i osvrt na četrdeset godina zajedničkog života i sudbine jednog književnog lika, jedne knjige i jedne autorice.

Drugi dio Brnjice za vještice čini dugi razgovor s teoretičarkom književnosti i feministkinjom Merimom Omeragić, gdje Ugrešić u polemičkom tonu govori o patologijama sadašnjeg trenutka ('regionalnog', ali i globalnog) i kako je do njih došlo, bez obzira radi li se o umjetnosti, kulturi ili društvu.

Općoj, samoubilačkoj kulturi narcizma Ugrešić suprotstavlja kulturu otpora. U književnosti, ma kako 'romantično' ili 'utopijski' zvučalo, to podrazumijeva povratak u ilegalu. Knjiga dolazi na 138 stranica, a objavio ju je Multimedijalni institut (MaMa). Dizajn naslovnice potpisuje Dejan Dragosavac Ruta.

Frakturini noviteti

Jedan od najpoznatijih i najprevođenijih bugarskih pisaca Georgi Gospodinov vraća se romanom Vremensko sklonište koji će Fraktura objaviti početkom 2022. godine. Gospodinov je apsolutna književna senzacija koja se u novoj knjizi poigrava idejom putovanja kroz vrijeme u obliku klinike za dementne uređene tako da do u detalj simulira život prohujalih desetljeća. No, što kada klinika postane utočište zdravih ljudi, a nostalgija i čežnja bolest čovječanstva? Gospodinov je za ovaj sjajni roman osvojio najprestižniju talijansku Nagradu Strega kao prvi bugarski autor-dobitnik, a svojim zaraznim, nekonvencionalnim stilom sigurno će osvojiti i hrvatsku publiku.

Fraktura najavljuje i jedan od najinovativnijih i najboljih romana rumunjske književnosti danas, Solenoid Mircea Cărtărescua, izvorno objavljen 2015., koji će objaviti početkom 2022. godine. Inače profesor na Sveučilištu u Bukureštu, pjesnik i dobitnik niza književnih nagrada, Cărtărescu u Solenoidu gradi portret 'umjetnika u nestajanju' – protagonista čiji se snovi o karijeri pisca ruše kao kula od karata, kao i ljubavne iluzije – ali i portret Bukurešta koji ispod bijede siromaštva i kriminala krije drugo, fantastično lice. Solenoid je maestralna freska jednog društva s čijim se likovima lako možemo poistovjetiti, a Cărtărescu genijalac nalik Kafki ili Borgesu čija vještina oduševljava od prve do posljednje stranice.

Fraktura uskoro objavljuje i jednu svjetsku književnu senzaciju, debitantski roman škotsko-američkog pisca Douglasa Stuarta Shuggie Bain nagrađen uglednom književnom nagradom Booker. Roman je objavljen 2020. i prevodi se na četrdesetak svjetskih jezika. Ova maestralna priča o ljubavi, odanosti i Glasgowu u surovo vrijeme tačerizma osvojila je čitatelje i kritičare diljem svijeta i nije bez razloga proglašena jednim od najvažnijih romana objavljenih 2020. godine. U romanu pratimo teško odrastanje dječaka Shuggieja uz majku ovisnicu u radničkoj četvrti i osvještavanje svoje homoseksualnosti. Shuggie Bain roman je u kojem su queer tema i tema klasnoga u središtu, a sve se događa u konzervativnom škotskom društvu osamdesetih godina koje poznaje samo jednu definiciju normalnoga. Shuggie Bain inspiriran je životom autora koji je težak život u Glasgowu zamijenio blještavilom modne scene u New Yorku, gdje je ostvario zavidnu karijeru modnog dizajnera.

Nova nakladnička kuća Bodoni donosi nam nikada tiskane dnevničke zapise Miroslava Krleže

Nova nakladnička kuća Bodoni, specijalizirana za klasike i suvremene klasike, početkom 2022. godine objavit će novu knjigu Miljenka Jergovića, jednog od najsnažnijih glasova europske književnosti danas i autora klasika poput zbirki priča Sarajevski Marlboro i Mama Leone te romana Dvori od oraha i Srda pjeva, u sumrak, na Duhove. Bez sumnje, i nova knjiga – Trojica za Kartal podnaslovljena Sarajevski Marlboro Remastered – postat će klasik jer maestralnim, uigranim stilom dokumentira sudbinu ratom pogođenog Sarajeva kao što je to prije tridesetak godina činio Sarajevski Marlboro. Ipak, nije riječ o nastavku ili remakeu Marlbora – riječ je, štoviše, o sasvim novoj knjizi nove autorske perspektive, o novim iznimnim pričama koje odaju hommage jednom Gradu i jednom neponovljivom Životu.

Iz iste kuće javljaju nam da će se u svom radu, između ostalog, specijalizirati za objavljivanje klasika i suvremenih klasika. Tako će početkom ove godine objaviti do sada nikada tiskane dnevničke zapise Miroslava Krleže pod naslovom Fragmenti dnevnika iz godina hiljadudevetstotinašezdesetih. Riječ je o prvom cjelovitijem izdanju Krležinih dnevničkih zapisa nakon piščeve smrti, a oni obuhvaćaju zapise koje je bard naše književnosti bilježio od konca pedesetih do ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća, kada je i prestao pisati dnevnik. Ovaj neviđen materijal iz ostavštine je priredio leksikograf i krležolog Vlaho Bogišić. U zapisima Krleža komentira sve važnije događaje i susrete iz tih godina, s posebnim naglaskom na Deklaraciji o hrvatskom jeziku, ali i mnoge osobe iz kulturnog i političkog života Zagreba i Jugoslavije. Ovih pomno priređenih i posloženih četiristo kartica materijala s instruktivnim i za razumijevanje konteksta važnim pogovorom bez sumnje je jedno najvažnijih izdanja koje izlazi neposredno nakon četrdesete godišnjice smrti Miroslava Krleže.

O Krleži smo nedavno, u povodu obljetnice njegove smrti, razgovarali s istaknutim krležijancem Velimirom Viskovićem. Podsjećamo na taj razgovor, dostupan na ovoj poveznici.