Slavni pisac u svojem nas devetom romanu vodi u srce predratne Europe ispunjene glazbom i tajnim agentima. Prvi je to veliki književni iskorak Sir Kazua Ishigura nakon višegodišnje stanke, a izdavači najavljuju šarmantnu avanturu koja spaja duh P.G. Wodehousea i klasične špijunske trilere
Nakon šest godina književne šutnje, nobelovac Kazuo Ishiguro vraća se s romanom koji već na prvi pogled odudara od svega što je dosad napisao. Njegovo deveto prozno djelo, intrigantnog naslova Miss Lambert Steps Aboard Danger, u britanske knjižare stiže 9. ožujka 2027. i predstavlja njegov prvi povratak romanesknoj formi nakon distopijskog hita Klara i Sunce iz 2021. godine.
Ovoga puta Ishiguro se upušta u neočekivani žanrovski zaokret: Gospođica Lambert korača prema opasnosti špijunski je triler prožet atmosferom zlatnog doba kinematografije i suptilnim humorom koji priziva najbolje tradicije klasične britanske proze.
Radnja je smještena u 1938. godinu, u osvit Drugog svjetskog rata, a prati Richarda Hadleya, ljubitelja glazbenih dvorana koji nakon jedne predstave u Londonu susreće zagonetnu gospođicu Lambert. Susret ga uvlači u vrtlog opasnosti – od tajne konferencije u hotelu u Devonu do napete vožnje vlakom prema Škotskoj, gdje se susreću bivši ministri i sumnjivi poznanici iz djetinjstva.
Izdavači roman opisuju kao "izvrsnu zabavu u kojoj ništa nije onako kako se čini", prožetu humorom i "neodoljivim čarima" naslovne junakinje zbog kojih likovi usred špijunskih igara doslovno počinju pjevati. Ishiguro u ovo djelo unosi svoju strast prema glazbi, umjetnosti i zlatnom dobu kinematografije, stvarajući atmosferu koja priziva duh starih filmskih hitova.
Od snova o rock zvijezdi do Nobelove nagrade
Ishigurova osobna povijest jednako je fascinantna kao i njegovi zapleti. Rođen je 1954. u Nagasakiju, a u Britaniju je stigao kao petogodišnjak kada mu je otac, oceanograf, dobio posao u Surreyju. Iako je postao ikona engleske književnosti, u mladosti je želio biti kantautor. Putovao je SAD-om šaljući demo snimke diskografskim kućama, a jedno je vrijeme čak radio i kao gonič divljači na posjedu kraljevske obitelji u Balmoralu.
Njegov književni stil, za koji je 2017. dobio Nobelovu nagradu, uvelike duguje upravo pisanju pjesama – on teži intimnosti i značenjima koja se kriju "između redaka". Prije Nobela, Ishiguro je već imao kultni status zahvaljujući Bookerovoj nagradi za klasik Na kraju dana (1989.) i distopijskom remek-djelu Nikad me ne ostavljaj.
Dominacija na velikim ekranima
Dok publika čeka na novi roman, Ishigurova djela nastavljaju svoj život u Hollywoodu. Već ovog listopada očekuje se premijera filmske adaptacije njegova prethodnog romana Klara i Sunce, u režiji Taike Waititija, s Jennom Ortegom i Amy Adams u glavnim ulogama. Uz to, autor je nedavno bio nominiran za Oscara i BAFTA-u za scenarij filma Živjeti (2022.), što potvrđuje da je danas u jednoj od najkreativnijih faza svog života.