POD PRITISKOM DESNICE

Slovenska vlast se uplašila: Narodi bivše Jugoslavije ipak neće učiti materinji jezik u školama

07.03.2024 u 19:18

Bionic
Reading

Slovenski parlament danas je u drugom čitanju podržao desetak amandmana na izmjene zakona o ostvarivanju kulturnih prava pripadnika nacionalnih zajednica naroda bivše Jugoslavije, no vladajuća koalicija lijevog centra ipak je povukla ključnu izmjenu ovog zakona. Riječ je o mogućnosti učenja materinjeg jezika u školama za Albance, Bošnjake, Srbe, Crnogorce, Makedonce i Hrvate

Amandman su predložile članice vladajuće koalicije, Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba i mlađi koalicijski partner Ljevica, no povukle su ga nakon što je oporbena desna stranka NSi najavila savjetodavni referendum kojim bi takav amandman srušila. Tako ovo pitanje ostaje jedno od rijetkih u kojemu Hrvatska, sa svoja tri modela nastave za pripadnike svih nacionalnih manjina, ostaje progresivnija u odnosu na Sloveniju.

U Sloveniji naime posebnu ustavnu zaštitu imaju samo Talijani, Mađari i Romi, dok se narodi s prostora bivše Jugoslavije, iako zajedno čine gotovo petinu stanovništva u zemlji, ne spominju u ustavu. Zakon koji regulira njihova kulturna prava u slovenskom je parlamentu izglasan 2014., kako bi se donekle ispravila nepravda koju su pripadnici ovih naroda trpjeli u devedesetim godinama prošlog stoljeća, kad se praktički dogodilo brisanje njihovog identiteta, do stupnja da su bili primorani mijenjati zadnje slovo prezimena iz Ć u Č. Kao jedan od pokušaja isprike zbog ovakvog tretmana naroda bivše Jugoslavije u devedesetima, 2023. godine je pred novouređenim kulturnim centrom Rog u Ljubljani postavljen i spomenik 'izbrisanima' u obliku stiliziranog slova Ć.

  • +2
Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan pred spomenikom izbrisanima ispred Centra Rog u Ljubljani Izvor: Pixsell / Autor: Borut Zivulovic/PIXSELL /F.A. BO

Glasanju je prethodila burna rasprava u parlamentu. Predstavnik predlagača, Matej Tašner Vatovec iz Ljevice, istaknuo je da prijedlog zakona formalizira dvije stvari koje već postoje, ali se desnica već godinama trudi blokirati njihovu provedbu. Riječ je o prijenosu sredstava iz javnog fonda za kulturne djelatnosti predviđenih za djelovanje pripadnika tih naroda, na Ministarstvo kulture. Također, prema prijedlogu, Savjet za pitanja pripadnika nacionalnih zajednica naroda bivše SFRJ postaje stalno savjetodavno tijelo Vlade.

Jonas Žnidaršič (Socijaldemokrati) podsjetio je da je Slovenija nakon osamostaljenja 1991. godine preuzela odgovornost za zaštitu prava nacionalnih zajednica koje su živjele na njezinu teritoriju. 'Više od 20 godina Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati, Makedonci i Srbi bezuspješno teže i bore se za priznavanje statusa manjina i reguliranje kulturnih prava. U 21. stoljeću konačno je došlo do toga da ukinemo neznanje i zakonski reguliramo kulturna prava ovih nacionalnih zajednica', rekao je.

Prijedlog je doživio oštre kritike s desnice. Alenka Jeraj iz Janšinog SDS-a istaknula je da pripadnici nacionalnih manjina već dobivaju sredstva za kulturne djelatnosti, a manjinski savjet već djeluje pri vladi. Puno oštriji su bili u drugoj desnoj stranci NSI, čiji zastupnik Aleksander Reberšek je istaknuo odgovornost čuvanja i poštivanja, kako je rekao, onoga što su preci postigli u borbi za slovenski narod i jezik. 'Nažalost, stoljetni trud naših predaka uništava Vlada Roberta Goloba i time uništava naš jezik i našu državu. Za skupljanje jeftinih političkih poena uništavate našu kulturu, naš jezik i naš narod', istaknuo je Reberšek te dodao kako su već podnijeli prijedlog za raspisivanje savjetodavnog referenduma o amandmanu koji bi omogućio učenje jezika manjina s prostora bivše Jugoslavije u školama.

Nakon ove objave, Sara Žibrat iz pokreta Sloboda optužila je NSi da prijetnjom referenduma mobilizira glasače uoči europskih izbora, čime je iznudila povlačenje ovog kontroverznog članka, javlja RTVSlo. O amandmanu se negativno izjasnio i Odbor za slovenski jezik Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, koji je ocijenio da uvođenje nastave materinskog jezika djece useljenika iz zemalja bivše SFRJ u slovenske osnovne i srednje škole 'ne radi na dobrobit slovenske države i njezinih stanovnika'.

'Predloženo zakonsko uređenje obrazovanja učenika i učenika djece useljenika iz zemalja bivše SFRJ o njihovim jezicima i kulturama u slovenskim javnim školama upitno je s pravnog, ali s praktičnog stajališta barem u nekim područjima neizvedivo. Ne bi bilo dobro za učenike i učenike da naizgled poželjno rješenje tim istim učenicima i studentima oteža usvajanje gradiva potrebnog za stjecanje odgovarajućeg obrazovanja i kvalitetnu integraciju u slovensko društvo', napisala je u priopćenju predsjednica povjerenstva Andreja Žele.