KAZALIŠNA KRITIKA

S razlogom ima kultni status: Urnebesna 'Gospođa ministarka' totalno je ludilo, Balkan na stilizirani način

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 20.01.2020 16:05
  • Objavljeno 20.01.2020 u 15:03
'Gospođa ministarka'

'Gospođa ministarka'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jovica Drobnjak

Nušićeva komedija 'Gospođa ministarka' u režiji Jagoša Markovića i izvedbi odličnog ansambla Narodnog pozorišta iz Beograda, koja je u nedjelju navečer gostovala u HNK-u, oduševila je zagrebačku publiku te je s ovacijama ispratila glumce, a posebno prvakinju Radmilu Živković u ulozi ministarke Živke i Olgu Odanović u ulozi njezine kćeri Dare

Prvo gostovanje Drame Narodnog pozorišta iz Beograda u zagrebačkom HNK-u nakon punih 37 godina s 'Gospođom ministarkom', bezvremenom komedijom najznačajnijeg srpskog komediografa 20. stoljeća Branislava Nušića, u režiji regionalne zvijezde Jagoša Markovića i s Radmilom Živković u naslovnoj ulozi, završilo je ovacijama publike, što je pokazalo, uz podatak da su ulaznice planule, da Zagrepčanima kronično nedostaju pametne i suvremeno režirane komedije na kazališnom repertoaru.

Riječ je o kultnoj predstavi tog teatra, koja je na redovom repertoaru gotovo 16 godina te koja i danas izaziva podjednako zanimanje publike. Tijekom godina igranja mijenjali su se glumci tako da je danas od 20 glumaca iz premijerne postave ostalo samo troje – prvakinja Radmila Živković, Olga Odanović i Aleksandar Srećković Kubura. Predstava je dobila brojne nagrade, među kojima se ističe Nagrada publike na 49. Sterijinom pozorju dodijeljena Radmili Živković za sočnu i bravuroznu interpretaciju Živke.

Osim ismijavanja malograđanštine, skorojevštine i lakomosti prezentirane kroz i danas aktualnu priču o ženi koja doživljava uspon i pad zahvaljujući političkom usponu svog supruga ministra, zanimanju publike svakako je pridonijela ekspresivna režija Jagoša Markovića, uz izvrstan glumački ansambl. Marković je autentični redateljski glas, podrijetlom iz Podgorice, koji je bio proglašen vunderkindom jer je prvu predstavu režirao s 12 godina, a u 20. diplomirao je na Fakultetu dramske umetnosti u Beogradu.

  • +1

Gospođa ministarka u zagrebačkom HNK-u

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jovica Drobnjak

Režirao je i druge Nušićeve komade te brojne klasike, od Shakespearea preko Molierea do Pirandella, dok je njegova režija Krležinih 'Glembajevih' u Ateljeu 212, koji su postavljeni u Beogradu nakon punih 40 godina, bila apsolutni hit. Poznat je po tome što su mu predstave rasprodane mjesecima unaprijed, a njegovu Pirandellovu tragikomediju 'Tako je (ako vam se tako čini)' i 'Vrat od stakla' Biljane Srbljenović, obje u izvedbi Jugoslovenskog dramskog pozorišta, mogla je vidjeti zagrebačka publika. Uz to, Marković je bio prvi redatelj s prostora Srbije i Crne Gore koji je nakon rata režirao u Hrvatskoj i to u riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca, sveukupno postavivši pet predstava, između ostalih 'Filumenu Marturano', 'Galeba' i 'Carmen'.

Glas iznimnog redatelja koji radi ekspresivan i emocionalno nabijeni teatar Marković je opravdao i ovom 'Gospođom ministarkom'. Naime predstava divno korespondira s našim vremenom. Premda je Nušić tekst napisao još 1929., u njemu nalazimo brojne motive, poput opsesije i pomame za vlašću i moći, beskrupulozne borbe za svoju obitelj te gramzivosti članova šire obitelji, koji su i danas itekako aktualni. Marković nije osuvremenjivao tu svima poznatu priču o ženi novopečenog ministra koja mora nabrzinu naučiti obrasce ponašanja i način života tzv. elite. Također ju nije politički aktualizirao niti prenosio u naše doba, nego je samo razigrao pravog, tipičnog, svevremenog Nušića i na moćan neorealističan, prilično maštovito stiliziran i beskrajno komičan način, s elementima groteske i burleske, prikazao srž tog djela.

Marković se u svom čitanju samo oslonio na Nušićev humor i kritičko seciranje te ismijavanje provincijskog (balkanskog) mentaliteta, što mu je poslužilo da realizira neobuzdanu, emocionalno jaku, mesnatu predstavu s elementima komedije, farse i političke satire. U tome su mu pomogli Jovan Ćirilov kao dramaturg, Boris Maksimović kao scenograf i Božena Jovanović kao kostimografkinja.

Radnju je postavio na kosu kaldrmu, u čijem je podnožju starinska kuhinja sa zadimljenim štednjakom u kojoj glumci oživljuju prilično bizarne i groteskne karaktere, a u kojima smo lako mogli prepoznati ponašanje i današnjih skorojevića, koji se, kao i Živka, služe sličnim metodama dok se naglo penju na društvenoj ljestvici. Na sceni su superiorno dominirale prvakinja Radmila Živković u ulozi besmrtne ministarke Živke, koja je taj lik odigrala na čudesan način, te Olga Odanović kao njezina kći Dara, čiji karikaturalni hod podsjeća na onaj gušterolikog Gunganca Jar Jar Binksa iz 'Ratova zvijezda'.

Redatelj se, dakle, temeljito narugao malograđanštini i težnji da se pod svaku cijenu bude netko drugi, također i funkcioniranju politike i međuljudskim odnosima, prokazavši njihove sebične i materijalističke motive. Sve te motive podcrtao je felinijevskom atmosferom te kombinacijom narodnjaka i sakralne muzike, što je najviše došlo do izražaja u izvanrednim scenama slavlja, plesa i pijanstva, u kojima se divlja i puca iz pištolja. Totalno ludilo, Balkan na stilizirani način.

Spomenimo i podatak da je Radmila Živković glumila u više od 70 filmova, među kojima se ističe 'Sabirni centar' te je 1989. za ulogu Lepe dobila Zlatnu arenu za najbolju žensku epizodnu ulogu.

Što se tiče povijesti zagrebačkih kazališnih 'ministarki', valja reći da je taj Nušićev tekst postavljen davne 1964. u Gavelli s Nelom Eržišnik u glavnoj ulozi, a 1980. u HNK-u, kad je pokondirenu Živku igrala Branka Cvitković. Nakon velike pauze od 32 godine Živka je oživjela 2012. godine na daskama Kerempuha u režiji Olivera Frljića i izvedbi Elizabete Kukić. A u ovoj kazališnoj sezoni Živku će interpretirati riječka prvakinja Olivera Baljak te će tom ulogom u lipnju u HNK-u Ivana pl. Zajca obilježiti 40. obljetnicu glumačkog rada.

Sve u svemu, gostovanje 'Gospođe ministarke' bio je poseban kazališni doživljaj. Predstava je također opravdala svoj kultni status ne samo zbog lika Živke Popović, neobrazovane skorojevićke koja pokušava postati dio establišmenta, nego i zbog aktualnosti teme, magične Markovićeve režije i uigranog, uvjerljivog glumačkog ansambla, koji je čitavom lepezom glumačkih iskaza izazivao salve smijeha tijekom izvedbe.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!