NOVA KNJIGA

Romaneskna studija velikog izumitelja Fausta Vrančića

  • Autor: tportal.hr/hina
  • Zadnja izmjena 16.12.2014 14:52
  • Objavljeno 16.12.2014 u 14:52
arkana-fausta-vrancica-sibencanina_300dpi

arkana-fausta-vrancica-sibencanina_300dpi

Izvor: Promo fotografije / Autor: Fraktura

Nova knjiga pisca i esejista Omera Raka "Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina" romaneskna je studija "tajnog" života tog renesansnog izumitelja, filozofa, jezikoslovca i diplomata, i njegove intimne cjeloživotne težnje da pronađe "kamen mudraca", odnosno "arkanu", tajnu smisla života i mira među ljudima.

Roman, upravo objavljen u izdanju nakladnika Frakture, strukturiran je u dva usporedna fabularna toka, od kojih je prvi smješten u Vrančićevo doba, a drugi u osvit Domovinskog rata.

"Gledano vremenski, prvi se fabularni tok događa od 1581. do 1617., odnosno od početka službe Fausta Vrančića na praškom dvoru kao tajnika cara Svetoga Rimskog Carstva Rudolfa II. Habsburga, do siječnja 1617., datuma Vrančićeve smrti", kazao je Rak u razgovoru za Hinu.

Druga priča, koja se razvija usporedno s prvom, događa se u razdoblju od početka travnja do 29. rujna 1991., Dana sv. Mihovila, zaštitnika Grada Šibenika.

Te dvije priče Rak povezuje polazeći od povijesnog zapisa prema kojemu je nepoznati počinitelj 1864. provalio u grobnicu Fausta Vrančića u crkvi sv. Marije u Prvić Luci odakle je, navodno, ne našavši blago, iznio hrpu ispisanih listova papira i razbacao ih po selu. Kako je otprije bilo nepoznato koje je od djela Fausta Vrančića bilo pokopano s njim u grobu, ta je nepoznanica autoru "izvrsno poslužila za okosnicu cijele priče".

Radnja je temeljena na izvornim historiografskim dokumentima o samom Faustu Vrančiću i njegovoj epohi, kojima je Rak pridodao fikcijsku infrastrukturu fantastike.

"Prema verziji koju sam iznio u romanu, razbacani Vrančićev rukopis sadržavao je zabilješke koje je vodio tijekom svoje tajničke službe na carskom dvoru, ali i kasnije, sve do svoje smrti", kazao je pisac.

Fausta Vrančića, "sveznadara, careva tajnika i intimusa", predstavio je u romanu kao "hermetičkog adepta" koji se zajedno s carem pokušava domoći "čudesna kamena mudraca, sposobna pomiriti zaraćene elemente", s nadom da će na taj način donijeti mir svojemu dobu rastrzanom vjerskom nesnošljivošću, ratovima i nemirima.

"To je, ukratko, Vrančićeva 'arkana' ili tajna koja se postupno otkriva u romanu nizanjem brojnih narativnih i dijaloških elemenata koji je osvjetljavaju i produbljuju u njegovoj vlastitoj intimi i privatnom životu", pojasnio je autor.

Druga, usporedna priča u romanu počinje se razvijati kada obratom sudbine Vrančićevi hermetički zapisi dospiju u ruke šibenskoga knjigoveže, i to pred sam početak Domovinskog rata u travnju 1991. Čitanje Vrančićeva rukopisa događa se usporedno s pogoršanjem političko-sigurnosne situacije oko Šibenika dok ratni sukobi postaju sve oštriji.

"Jednako kao i Vrančić s Rudolfom II., u vremenskom tjesnacu stiješnjen užasom doba, knjigoveža Gabrijel pokušava iz njegovih spisa odgonetnuti 'arkanu' koja će ga odvesti do kamena filozofa s kojim će 'izmiriti zaraćeno doba'", kazao je Rak.

Pisac, koji se s Faustom Vrančićem bavio i u svojem nagrađenom dramskom tekstu "Pupak usrid svita" (2002.) te također nagrađenom scenariju za eksperimentalni film "Homo volans" (2008.), ističe kako je riječ o "neobično zanimljivom čovjeku s mnoštvom interesa, koji je živio u neobično dinamičnoj i zanimljivoj epohi".

Sve je to oduvijek bilo "mamac za moje pero", kazao je Rak, dodajući da je u roman utkao dvije godine danonoćnog rada, te gotovo pet godina strpljivog istraživanja obiju epoha kojima se u njemu bavi.

Pasionirani istraživač povijesnog simbolizma, Rak se i u svom novom romanu bavi tumačenjem raznih ezoteričnih simbola, zalazeći u alkemijski simbolički imaginarij Vrančićeve ere koji shvaća kao "sveobuhvatno skladište cjelokupne ljudske simboličko-imaginativne predodžbe o svijetu i nama samima".

Rođeni Šibenčanin Omer Rak (1957.), politolog i publicist, nagrađivani je pisac eseja, novinskih osvrta i komentara, radijskih i kazališnih dramskih tekstova. Od proznih tekstova objavio je još "Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika", multidisciplinarnu studiju o misterioznom tzv. danilskom ritonu, kultnoj posudi iz prapovijesne danilske kulture, te knjigu izabranih eseja, osvrta i komentara koje je objavljivao u Vjesniku i Novom listu "Stoljeće na početku" (2009.). Iste je godine njegov "Sablasni šešir" dobio prvu nagradu za najbolji dramski tekst za lutkarsko i dječje kazalište na natječaju 'Mali Marulić' Festivala hrvatske drame za djecu. U travnju ove godine u HNK-u Šibenik praizveden je njegov dramski komad za djecu "Malo veliko kvrgavo drvce".

Knjiga "Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina" bit će predstavljena u četvrtak u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, a o njoj će, uz autora, govoriti glavni urednik Frakture Seid Serdarević i spisateljica Milana Vuković Runjić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi