U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) otvorena je izložba Činiti svijet boljim mjestom Andreje Kulunčić, prva sveobuhvatna retrospektivna i participativna izložba jedne od najznačajnijih hrvatskih vizualnih umjetnica društveno angažirane prakse, koja obuhvaća trideset godina njezina umjetničkog djelovanja.

Kroz pet cjelina – feminizam, trauma, migracija, samoorganizacija i metodologija – s naglaskom na društveni angažman, participaciju publike i potencijal muzeja kao prostora promjene, izložba donosi presjek tema koje su ovoj umjetnici u fokusu od devedesetih do danas, poput radničkih prava, rodne ravnopravnosti, integracije, depresije, ksenofobije i kulturne raznolikosti, istodobno propitujući kako suvremene vizualne umjetničke prakse i kulturne institucije mogu utjecati na društvene promjene.

Na svečanom otvorenju u četvrtak, ravnateljica MSU-a Vesna Meštrić rekla je kako izložba donosi novi pogled na rad ove umjetnice te u duhu autoričinog participativnog rada poziva publiku da sudjeluje u temama kojima se oduvijek bavi, a aktualne su i danas. "Retrospektiva govori i o ulozi naše institucije, kako ona djeluje u današnjem društvu koje nije optimistično, ali kako i malim koracima možemo činiti svijet boljim mjestom", dodala je.

"Izložbu smo dugo pripremali, bilo je izazovno suočiti se s pitanjem kako raditi retrospektivu nekoga tko je u naponu snage. Sumirati 30 godina nečijeg umjetničkog rada je velika odgovornost, jer to je nečiji život", ocijenila je Martina Munivrana, kustosica izložbe i uz umjetnicu suautorica njezina koncepta.

Otvorivši izložbu u ime Ministarstva kulture i medija Nevena Tudor Perković, rekla je kako Kulunčić neumorno traga za uzrocima tražeći odgovore koji nisu uvijek jednoznačni. "Retrospektive su obično mjesto rekapitulacije nečijeg rada i prilika za novo vrednovanje, no to ovdje nije slučaj, ona otvara prostor za daljnja istraživanja." Po riječima Emine Višnić, pročelnice zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo, umjetnica godinama stvara iz umjetničke, ali i društvene perspektive, pomažući tako da naš grad bude još bolji.

Izložba uključuje radove kao što su Činiti svijet boljim mjestom, Vi ste Partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete, Učimo napraviti mjesta svima, 1 FRANAK = 1 GLAS, Sight.seeing, Samo za Austrijance, Bosanci van! (radnici bez granica), O stanju nacije, Kreativne strategije, Žao mi je … nije mi žao, NAMA: 1908 zaposlenika, 15 radnih mjesta i Maloljetnička trudnoća, uz tri potpuno nova rada: Muzejski vrt / jestivi muzej, Mikrosituacije zajedništva: stvaranje iskustva bivanja skupa i Susret društvenog JA.

Jedan od najzanimljivijih novih radova, Muzejski vrt / jestivi muzej, predstavlja društveni prostor koji povezuje muzej sa susjedstvom kroz zajedničku brigu o urbanom vrtu na krovu MSU-a. Ovaj prostor, osmišljen kao mjesto susreta, razmjene i kolektivne brige, uključuje interkulturni segment razvijen u suradnji s filipinskom i indonezijskom zajednicom Zagreba, te najavljuje kazališnu predstavu s glumicama Jadrankom Đokić i Almom Pricom, planiranu za rujan.

Izložba također uključuje rad index.žene, koji poziva žene da zabilježe vlastite doživljaje – bilo zadovoljstva, osjećaja nepravde ili nasilja – stvarajući time prostor za osobno svjedočenje. U projektu Vi ste Partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete, posjetiteljice sudjeluju u kolektivnoj izradi antispomenika u čast 850 žena zatvorenih u političkim logorima Goli otok i Sveti Grgur.

Tijekom pet mjeseci trajanja izložbe, koja ostaje otvorena do 12. listopada, organizirat će se više od 60 različitih događanja, radionica i performansa koji potiču publiku na kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje. Detaljan program dostupan je na službenoj stranici MSU-a.