Kulturni rat

Referendum o umjetničkim mirovinama u Sloveniji: Sukob vrijednosti ili pitanje pravde?

10.05.2025 u 11:19

Bionic
Reading

Slovenci u nedjelju izlaze na referendum o zakonu koji uvodi posebne mirovinske dodatke za nagrađivane umjetnike. Dok vlada tvrdi da je riječ o nužnoj reformi koja uvodi jasne kriterije, desnica predvođena Janezom Janšom optužuje je za pogodovanje kulturnim elitama.

Slovenija se ovoga vikenda nalazi pred još jednim kulturnim testom, referendumom o zakonu koji predviđa posebne mirovinske dodatke za nagrađivane umjetnike. Dok vlada premijera Roberta Goloba tvrdi da se radi o dugo očekivanoj reformi koja će bolje regulirati prava zaslužnih umjetnika, oporba na čelu s Janezom Janšom koristi ovo pitanje za širu kulturnu borbu, optužujući vladu za pogodovanje "degeneriranim" umjetnicima i kulturnim elitama.

Zakon koji je slovenski parlament usvojio u siječnju, na prijedlog ministrice kulture Aste Vrečko iz ekosocijalističke stranke Ljevica, trebao bi zamijeniti stari sustav iz 1974., kada je Slovenija još bila dio Jugoslavije. Nova pravila nastoje uvesti jasnije kriterije za dodjelu dodataka, kako bi se izbjeglo da sudbine umjetnika ovise o osobnim preferencijama trenutnog ministra kulture.

Predviđa se da bi umjetnici s nagradama poput Prešernove nagrade ili međunarodnih priznanja poput Zlatne Nike, najprestižnije svjetske nagrade za digitalnu i interaktivnu umjetnost, mogli dobiti do 50 posto dodatka na razliku između svoje mirovine i najviše moguće mirovine izračunate na temelju 40 godina radnog staža.

No, Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) referendum je pretvorila u političko oružje, optužujući vladu da novcem poreznih obveznika nagrađuje umjetnike koje smatra "degeneriranima". Posebno se referira na kontroverzni projekt K-9 Topologija umjetnice Maje Smrekar kao primjer "izopačene" suvremene umjetnosti.

Smrekar je, naime, 2015. godine, tijekom četveromjesečnog boravka u berlinskom Freies Museumu, prošla kroz složeni proces induciranja laktacije kako bi dojila štene, što je opisala kao čin "solidarnosti među vrstama". Plakati s njezinim fotografijama, bez njezinog pristanka, osvanuli su diljem Slovenije uz slogane poput "Promjene za narod, prestiž za elitu," što je izazvalo niz prijetnji i uvreda na njezin račun.

Da bi zakon bio odbačen na referendumu, potrebno je da najmanje petina svih registriranih birača, što je više od 400.000 ljudi, glasuje protiv, a broj glasova protiv mora premašiti polovicu ukupno izdanih glasova. Ovaj referendum tako predstavlja test ne samo za slovensku kulturnu politiku, već i za dublje podjele u društvu oko pitanja što umjetnost zapravo jest i tko ima pravo odlučivati o njezinoj vrijednosti.