SILVIJA HINZMANN ZA TPORTAL

Prevoditeljica 'Zastava' otkriva kako je bilo prevoditi Krležin monumentalni roman na njemački

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 19.06.2017 10:59
  • Objavljeno 19.06.2017 u 10:59
Silvija Hinzmann

Silvija Hinzmann

Izvor: Promo fotografije / Autor: Privatni arhiv

Na njemačkom govornom području prije nekoliko mjeseci objavljen je prijevod monumentalnog romana ‘Zastave’ Miroslava Krleže, koji je dobio odlične kritike u nizu uglednih medija. Ovo petotomno izdanje objavio je austrijski nakladnik Wieser Verlag, a ‘Zastave’ su s Krležinog hrvatskog na njemački preveli Gero Fischer i Silvija Hinzmann, koja u intervjuu za tportal otkriva kako je tekao rad na ovom velikom izdavačko-prevoditeljskom projektu

O Miroslavu Krleži su proteklih mjeseci velike članke objavili vodeći švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung i vodeći njemački dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung, kao i niz drugih medija iz Austrije, Švicarske i Njemačke. Sve to zahvaljujući izdanju na njemačkom jeziku romana ‘Zastave’, koji je objavio austrijski Wieser Verlag.

Nije pretjerano reći da su izdanja ovog nakladnika otvorila vrata širokoj recepciji najvećeg hrvatskog pisca u njemačkom govornom prostoru, što je kulminiralo esejom Karla Markusa Gaussa za njemački radio WDR, u kojem se doslovno poručuje ‘Narodi Europe, obratite pažnju na ovog autora!’.

Stoga smo se s molbom za intervju objavili spisateljici i prevoditeljici Silviji Hinzmann - koja je u suradnji s Gerom Fischerom zahvaljujući višegodišnjem radu prevela ‘Zastave’ na njemački jezik - da nam ispriča kako je bilo prevoditi Krležu te progovori i o interesu koji su ‘Zastave’, ali i drugi Krležini romani, izazvale u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.

Kako je uopće došlo do toga da se prihvatite prevođenja Krležinih ‘Zastava’ na njemački jezik? To se unaprijed čini kao velik posao, čiji početak ne garantira i sretan kraj…

Bilo je to na sajmu knjiga u Leipzigu 2008. godine, kad me je gospodin Lojze Wieser, s kojim sam tada već surađivala, upitao bih li mogla s dvojicom kolega prevesti jednu ili možda dvije knjige ‘Zastava’. Pristala sam spontano, iako su mi neki sugerirali to da su ‘Zastave’ neprevodive, da je posao ogroman, da je to jednostavno nemoguće.

Jeste li osjećali zamor tijekom prevođenja, je li bilo trenutaka kada ste pomislili ‘što je meni sve ovo trebalo’? Koliko je pomoglo to da ste na prijevodu radili u paru s Gerom Fischerom?

Naravno, bilo je takvih trenutaka. Ali moralo se ići dalje, rečenicu za rečenicom, scenu za scenom. Što sam dublje ulazila u radnju romana, u ponašanje i psihologiju likova, sav taj labirint političkih i društvenih situacija na Balkanu, ratova, ljubavnih ili obiteljskih problema, zaboravljala sam zamor. ‘Zastave’ su fenomenalne. Htjela sam ih oživjeti na njemačkom što preciznije te što bolje umijem i mogu. Na početku nisam imala puno kontakata s gospodinom Gerom Fischerom, inače dipl. phil. romanistike i slavistike, koji je za Wiesera već prevodio Krležino ‘Zlato i srebro Zadra’, kao i velik broj literarnih tekstova za seriju ‘Europa erlesen’. Nakon što je drugi kolega otkazao suradnju, gospodin Fischer i ja smo dovršili ‘Zastave’; on je preveo drugu, treću i četvrtu, a ja prvu i petu knjigu. Osim toga, Gero Fischer je uredio naš opširan glosar, tako da smo često kontaktirali telefonski ili putem e-pošte.    

Poznato je to da su ‘Zastave’ pisane tipičnim krležijanskim jezikom. Kako ste pristupili izazovu da njegovu karakterističnu sintaksu očuvate i u njemačkom prijevodu?

Krleža je u ‘Zastavama’ u svemu veoma precizno opisao likove te njihove situacije i međusobne odnose na svim razinama. Njegove ponekad i ‘na kilometre dugačke’ rečenice vrlo su jasne, no ipak su me na početku i malo uplašile. Krleža je svojim likovima dao za njih karakterističan jezik i način izražavanja, oni govore u dijalektu, miješaju hrvatski, srpski, njemački odnosno austrijski, engleski, francuski, talijanski ili latinski jezik. Od djetinjstva živim u Njemačkoj, pišem i sama kao autorica, a prevođenjem se bavim već desetljećima, tako da mi nije bilo tako teško preuzeti Krležin karakterističan jezik i očuvati njegovu sintaksu. Ali naravno, nije bilo uvijek jednostavno.

Jesu li hrvatske državne ili javne institucije i udruženja ikako pomogli da se objavi prijevod Krleže na njemački? Ili je riječ doista o projektu koji pogoni samo entuzijazam Wieser Verlaga?

Na početku projekta bilo je dogovoreno da će hrvatsko Ministarstvo kulture preuzeti ukupne troškove prijevoda, no kasnije je, nažalost, došlo do nekih problema, pa je sve zastalo. Koliko mi je poznato, Ministarstvo kulture je Wieser Verlagu platilo trećinu dogovorenog honorara za prijevod ‘Zastava’. Neke druge potpore, bilo s hrvatske, bilo s njemačke, odnosno austrijske državne ili javne strane, nije bilo, tako da je prijevod ovog važnog romana velika osobna zasluga gospodina Lojzea Wiesera.

U vezi s tim da spomenem i činjenicu da Wieser Verlag ove godine obilježava 30. godišnjicu osnivanja i da je do sada objavio oko 1400 knjiga, od toga su trećina prijevoda djela s područja jugoistočne Europe, tako i Krležine knjige ‘Povratak Filipa Latinovicza’ i ‘Illyricum Sacrum’ u prijevodu Klausa Detlefa Olofa. Kod Wieser Verlaga izišla je i 2010. knjiga Reinharda Lauera ‘Wer ist Miroslav K.? – Leben und Werk des kroatischen Klassikers Miroslav Krleža’ (Tko je Miroslav K.? - Život i djelo hrvatskog klasika Miroslava Krleže). Samo u seriji ‘Europa erlesen’ ima preko 3000 autorica i autora u 10.000 tekstova iz 50 jezika, koje su prevodile stotine prevoditeljica i prevoditelja, među kojima su prilozi brojnih hrvatskih spisateljica i spisatelja.

Miroslav Krleža 'Die Fahnen'

Miroslav Krleža 'Die Fahnen'

Izvor: Wieser Verlag / Autor: Wieser Verlag

Vaš prijevod ‘Zastava’ izazvao je dosta interesa u medijima njemačkog govornog područja, o njemu je pozitivno pisao niz uglednih listova. Hoće li Krleža konačno biti valoriziran izvan granica Hrvatske, kako to i zaslužuje?

Prijevod 'Zastava' je stvarno vrlo pozitivno odjeknuo u svim velikim novinama i medijima njemačkog govornog područja. Na primjer, prije nekoliko dana objavljen je intervju s Lojzeom Wieserom u Tiroler Tageszeitungu, u kojem se govori i o 'Zastavama'. Nas prevoditelje, kao i izdavača, to izuzetno raduje. Moram spomenuti i doprinos gospodina Gerharda Maierhofera, koji je kao urednik i lektor naš rad pratio pomno i kritično te oštrim okom pazio da nam ništa ne promakne.  

Što smatrate iznimno aktualnim vezano uz ‘Zastave’ i danas? Ili je to roman koji funkcionira isključivo kao slika epohe koju tematizira i one u kojoj je nastajao…

Roman ‘Zastave’ je itekako aktualan. Krleža ne samo da slikovito i detaljno opisuje raspad Austro-Ugarske Monarhije, balkanske ratove, Prvi svjetski rat, jačanje nacionalne svijesti 'malih balkanskih naroda' koje su stoljećima tlačile strane sile, nego na primjeru oca i sina Emerički prikazuje raspadanje međuljudskih veza, moralnih vrijednosti, egoizam i beskrupuloznost. Preokreti početkom 20. stoljeća u Europi podsjećaju na situaciju u kojoj danas živimo. I mi smo svjedoci ratova, političkih, ekonomskih, društvenih nemira i preokreta, jačanja nacionalističkih strujanja, svojevoljnih, beskrupuloznih političara itd., ne samo u Europi, već i svijetu.  

Imate li u planu baviti se još prevođenjem Krleže na njemački jezik? Kojeg djela biste se još željeli prihvatiti?

Zasad to nemam u planu jer trenutačno pišem krimić, čija se radnja, uostalom kao i u dva prethodna, odvija u Istri, a imam osim toga dosta obaveza kao sudski prevoditelj i tumač. No nikad se ne zna. Krleža bi možda rekao: 'Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu. Kajti: kak bi bilo da ne bi nekak bilo, kaj je bilo, a je ne, kaj neje nikak bilo. Tak i vezda bude da nekak ne bude, kakti biti bude bilo da bi biti bilo.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi