123. ROĐENDAN

Na današnji dan rođen je Miroslav Krleža, najveći je od velikih

  • Autor: B. R.
  • Zadnja izmjena 07.07.2016 13:25
  • Objavljeno 07.07.2016 u 13:25
Miroslav Krleža

Miroslav Krleža

Izvor: Cropix / Autor: Enes Čengić

Jedan od najvećih hrvatskih pisaca svih vremena i jedna od najprominentnijih intelektualnih figura nekadašnje Jugoslavije Miroslav Krleža rođen je upravo na današnji dan, 7. srpnja 1893. u Zagrebu

U hrvatskoj književnoj i kulturnoj povijesti uopće Krležino se djelo u cjelini smatra izvanrednim i neusporedivim pojedinačnim prinosom - djelujući u uvjetima izrazite društvene podijeljenosti, Krleža je stvorio bogat opus nekih od najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti 20. stoljeća.

Bio je pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskoga društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji suvremene Hrvatske.

Najpoznatije djelo Krležina dramskoga opusa svakako je glembajevska trilogija 'U agoniji' (1928.), 'Gospoda Glembajevi' (1928.) i 'Leda' (1932.). Napisao je i niz novela, pripovijesti i romana ('Povratak Filipa Latinovicza', 'Na rubu pameti', 'Banket u Blitvi', 'Zastave'), te jedanaest zbirki pjesama, među kojima je najistaknutija i najpoznatija 'Balade Petrice Kerempuha' (1936.). Pisao je i eseje, a u njegovu bogatu književnu ostavštinu ulaze i brojni dnevnički zapisi i memoarska proza.

Rođen 7. srpnja 1893. u Zagrebu u građanskoj obitelji, unatoč relativno skromnu statusu roditelja Krleža je stekao solidno obrazovanje. Godine 1913. počinje raditi u zagrebačkim novinskim redakcijama i objavljivati prve književne priloge, te postaje profesionalnim književnikom.

Kazališta i nakladnici počeli su 1920-ih prihvaćati Krležinu suradnju, pa su on i njegova supruga Bela, pošto je potkraj 1920-ih dobila stalan glumački angažman, postali istaknut umjetnički par, a njihov je dom na zagrebačkom Tuškancu sve do njihove smrti bio važnom točkom zagrebačkog društvenog života.

Osim kao umjetničkom koncepcijom, Krleža je književnošću trajno bio zaokupljen i kao kulturnim modelom. Njegovi su časopisi 'Plamen', 'Književna republika' (1923. – 1927.), 'Danas' i 'Pečat' (1939. – 1940.) orijentacijska polja hrvatskog modernizma; sudjelovao je pri pokretanju i određivanju smjera dvaju najznačajnijih književnih časopisa druge polovice 20. stoljeća – 'Republike' i 'Foruma'; neprestano je u novinama i na javnim forumima kritički raspravljao te aktivno sudjelovao u pripremi izvedbi svojih drama i u redigiranju i objavljivanju svojih djela.

Miroslav Krleža i Tito Wikimedia Commons

Miroslav Krleža i Tito Wikimedia Commons

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Stevan Kragujević

U drugoj polovici 20. stoljeća Krleža je bio jedna od najprominentnijih intelektualnih figura tadašnje Jugoslavije, često usko povezan s predsjednikom Titom. Nakon Titove smrti 1980. te osobito nakon smrti supruge Bele u travnju 1981., Krleža je veći dio posljednje godine života proveo depresivan i bolestan. Preminuo je u svojem domu na Gvozdu u ranim jutarnjim satima 29. prosinca 1981. Gvozd je danas pretvoren u Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže.

Njegova se rukopisna ostavština većim dijelom danas čuva i obrađuje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Godine 1993.–98. objavljena je enciklopedija posvećena Krležinu životu i radu ('Krležijana', I–III), a 2000. je započeto izdavanje njegovih sabranih djela.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi