Događanje je organiziralo Sveučilište u Zagrebu u suradnji s NSK u povodu 100. sjednice Povjerenstva za sveučilišnu nastavnu literaturu i u sklopu obilježavanja 350. obljetnice kontinuiranoga rada zagrebačkoga Sveučilišta koja se ove godine proslavlja bogatim i raznovrsnim programom.

Želja da prvijenac postane tradicionalni skup ili okrugli stol

U riječima dobrodošlice ravnateljica NSK dr. sc. Tatijana Petrić kratko je podsjetila na bitne datume iz povijesti NSK koja početke bilježi još davne 1607. kada su se isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i gimnazijom, od 1611. kolegijem, a od tada postoje podatci o prvim upisanim knjigama, da bi 1669. Poveljom cara Leopolda I. Gimnazija sa studijem filozofije postigla akademski stupanj i dobila naziv Academia Zagrabiensis.

U idućem stoljeću jedan od važnih datuma koje je spomenula ravnateljica Petrić je velika darovnica kanonika Adama Baltazara Krčelića iz 1777. koji u darovnici nalaže da knjige postanu dostupne široj javnosti.

Nacionalno značenje Knjižnica je pak službeno počela stjecati odredbama o obveznom primjerku (1816. i 1837.), a Antun Kukuljević pridijeva joj 1837. latinsko ime Nationalis Academica Bibliotheca da bi, po utemeljenju modernoga sveučilišta 1874. dobila naziv Sveučilišna. Prošlo stoljeće na njegovu početku i kraju obilježile su pak, rekla je Petrić, izgradnje dviju impresivnih zgrada knjižnice - 1913. secesijske zgrade na Marulićevu trgu i nove zgrade NSK svečano otvorene 28. svibnja 1995.

Knjižnica je rasla usporedno s razvojem Sveučilišta, istaknula je Petrić i izrazila želju da ovaj prvijenac preraste tradicionalno događanje - skup ili okrugi stol.

Niz Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis - potvrda kvalitete Sveučilišta

Prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić je i koordinatorica Povjerenstva za sveučilišnu nastavnu literaturu istaknula je kako je u posljednje četiri akademske godine to povjerenstvo predložilo Senatu čak 253 rukopisa, od kojih su 175 sveučilišni udžbenici, 75 sveučilišni priručnici i četiri monografije.

Prorektorica je zaključila kako su "Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis" - sveučilišni udžbenici, priručnici i monografije potvrda kvalitete ovoga sveučilišta i njegove prihvaćenosti u zajednici, a sigurna je kako će ovaj skup zrcaliti identitet, jer hrvatska izvrsnost identitetu pridodaje kvalitetu i autentičnost otvarajući tako put prema obilježavanju ovoga dana i ubuduće.

Rektor: Sveučilište u Zagrebu daleko najbolje u Hrvatskoj i pomaže drugim hrvatskim sveučilištima

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc Damir Boras također se osvrnuo na bogatu povijest toga sveučilišta koje ove godine slavi tri i pol stoljeća kontinuiranog rada. Ustvrdio je kako je uz časnu prošlost, činjenica da je i danas zagrebačko Sveučilište "daleko najbolje u Hrvatskoj i pomaže ostalim hrvatskim sveučilištima".

Kako je ocijenio, Sveučilište ima sve pretpostavke da u budućnosti ima sve pretpostavke da bude među 20 do 25 najboljih europskih sveučilišta i regionalno prepoznatljivo. Dodao je kako Sveučilište još ne osjeća posljedice demografske krize i ima praktički 90 postotnu popunjenost i na njemu studira gotovo 50 posto svih studenata u Hrvatskoj. Ipak, za rektora su "potpuno neprihvatljivi planovi da se sveučilišta financiraju po broju studenata" i smatra "kako moramo dobro paziti što radimo" te "kako je izvrsno sve što 'izlazi' sa zagrebačkoga Sveučilišta".

Izlaganje o hrvatskom jeziku održao je predsjednik Matice hrvatske prof. dr. Stipe Botica. Kako je deset godina bio član Povjerenstva za sveučilišnu nastavnu literaturu Botica je ocijenio da rad toga povjerenstva može biti primjer vrsnoće, odgovornosti i knjiga pisanih normiranim hrvatskim jezikom - fonetski, morfološki, leksički i sintaktički.

Kada je pak riječ o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, za Boticu je ona "svetost", ali je i upozorio kako se "pod 'firmom' hrvatskoga jezika svašta prodaje" i zato smatra da treba donijeti Zakon o javnoj uporabi hrvatskoga jezika.

U drugome dijelu programa 1. Dana sveučilišne knjige dodijeljena su priznanja sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu za produktivnost nastavnika u stvaranju djela sveučilišne nastavne literature.

Rektor Boras dodijelio je priznanja predstavnicima pet sveučilišnih sastavnica - Ekonomskoga, Građevinskoga, Kineziološkoga, Medicinskoga i Stomatološkoga fakulteta.

U umjetničkome programu sudjelovali su studenti Muzičke akademije Kvartet flauta Monochromia koji su izveli skladbe Felixa Mendelssohna i Frana Lhotke, prof. art. Joško Ševo izveo je monodramu Govorite li hrvatski - zapisi iz hrvatske književnosti, a događanje je obilježeno i prigodnom izložbom iz bogata fundusa NSK.