KULTURNI NESPORAZUM

Pobuna molitelja protiv izložbe u Zadru, iz muzeja uzvraćaju: 'Nema tu šamanskih rituala'

23.05.2024 u 09:55

Bionic
Reading

U Zadru je došlo do pobune molitvenih zajednica protiv izložbe 'Šaman – zanatlija – umjetnik' hrvatsko-američkog autora Branka Gulina, otvorene u srijedu navečer. Razlog je interpretativni prikaz, 'live art' šamanskih rituala, koji se odvija u sklopu izložbe u romaničkoj građevini poznatoj kao crkva sv. Donata, a koja nije sakralni objekt. Zadarska nadbiskupija podržala je molitvene zajednice dok iz Arheološkog muzeja, koji organizira izložbu, poručuju da nema govora ni o kakvom skrnavljenju objekta

U romaničkoj građevini koja se zove crkva sv. Donata, iako nije sakralni objekt, u početku je bio Arheološki muzej, u kojem su izlagani artefakti prapovijesne, antičke i srednjovjekovne kulture. Sv. Donat je atraktivno povijesno zdanje koju rado posjećuju turisti, a u sastavu je tog muzeja, podsjeća zadarski portal 057.

Molitvene zajednice imaju drugu verziju priče. Inzistiraju na tome da nisu protiv izložbe slika i skulptura inspiriranih kulturom sjevernoameričkih Indijanaca, nego samo protiv performansa koji evocira poganski obred. 'Crkva koja je simbol grada, crkva koja je posvećena, crkva u čijoj se neposrednoj blizini nalazi katedrala sv. Stošije, čije je moći upravo biskup Donat u 9. stoljeću donio i dao na dar našem gradu, mislimo da je to potpuno neprimjereno', kaže Elvis Jurjević, voditelj Molitvene zajednice Apostoli krvi Kristove Zadar, kojemu smeta to što će na otvaranju izložbe sudjelovati i učenici OŠ Šime Budinića, prenosi RTL.

Iz Zadarske nadbiskupije priopćenjem su osudili vrijeđanje vjerskih uvjerenja kršćana: 'Smatramo neprimjerenim da se performans u svom šamanskom dijelu održava u prostoru crkve koju ljudi tako doživljavaju i jest sakralno zdanje, premda se u njemu ne održavaju liturgijska bogoslužja', navode.

  • +37
Izložba 'Šaman - zanatlija - umjetnik' u zadarskom sv. Donatu Izvor: Pixsell / Autor: Sime Zelic/PIXSELL

Iz Arheološkog muzeja, koji upravlja crkvom sv. Donata, ne vide ništa sporno i tvrde da performansi na otvaranju Gulinove izložbe ne vrijeđaju ničije vjerske osjećaje. 'Žao mi je zbog nerazumijevanja, tu nema nikakvog rituala šamanskog niti šamana. To je performans u dva dijela, takozvani live art, u kojem se stapaju različite umjetničke forme, poput likovne umjetnosti, kazališta i plesa. U cijelosti se, dakle, radi o umjetničkom doživljaju, kako autora izložbe tako i ostalih izvođača. Radi se o umjetničkoj interpretaciji arheološkog i etnološkog konteksta drugih kultura', kaže Morana Vuković, ravnateljica Arheološkog muzeja Zadar, te smatra da problem nastaje kada se poziva na slobodu izražavanja mišljenja, a zadire u slobodu umjetničkog izražavanja.

Više o izložbi

U popratnom tekstu najave izložbe iz Arheološkog muzeja napisali su: Istražujući prapočetke umjetničkog izražavanja, ova interdisciplinarna izložba povezuje arheologiju, antropologiju i suvremenu umjetnost. Autorov interes usmjeren je na reinterpretaciju rituala kao izvora svih oblika umjetnosti – glazbe, pjevanja, plesa, slikanja tijela i tetoviranja, izrade maski i idola te metaforičkog pripovijedanja. Slijedom te ideje, suvremeni umjetnik nosi ulogu koja je nekada pripadala šamanima, prvim umjetnicima i performerima koji su u malim i prvobitnim zajednicama vodili članove i sudionike rituala u svijet duhovnosti. Osim kiparstvom i slikarstvom, Gulin se koristi drugim likovnim izrazima poput performansa.

Dva performansa, „Ritual Majke zemlje i plodnosti“ i „Ritual zmije“, središnji su događaj otvorenja ove izložbe, a izvest će ih plesačice Zadarskog plesnog ansambla Josipa Žunić, Andreja Lauš, Jovana Perčić i Korina Oltran, koja potpisuje i koreografiju. Plesačicama će se pridružiti i učenici petog razreda OŠ Šime Budinića pod vodstvom učiteljica Lipe Gulan i Blanke Šimićev. Za izvođenje performansa izrađene su maske prema originalnim predlošcima tradicionalnih maski američkih Indijanaca, a izradili su ih naši zainteresirani sugrađani i djeca, sudionici radionica organiziranih u Arheološkom muzeju Zadar i u OŠ Šime Budinića, pod vodstvom mag.lik.kult. i lik.umj. Nikoline Ćuk.

Branko Gulin autor je koji je 80-ih i 90-ih godina bio prisutan na likovnoj sceni Istre i Hrvatske. Od 2002. do 2019. živio je i radio u SAD-u, gdje je stekao nova saznanja i iskustva o umjetnosti i umjetničkoj praksi izvan europskog kontinenta. Po struci muzealac, radio je kao kustos u ondašnjem Muzeju narodne revolucije Istre (sadašnjem Povijesnom i pomorskom muzeju) u Puli i kao voditelj Grafičke zbirke u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, a niz godina bio je ravnatelj Muzeja Grada Rovinja. U SAD-u je 12 godina bio asistent u ljevaonici umjetnina akademskog kipara Nicholasa Legerosa, gdje je dogradio formalna i praktična znanja iz likovnog područja. U ljevačkoj struci stekao je iskustva u rangu majstora lijevanja umjetnina u bronci.