U smiraj vlasti koja je na državnoj razini vladala osam godina udruga Knjižni blok u središtu hrvatskog PEN-a u kući Arko u Zagrebu uspjela je okupiti većinu dionika u životu hrvatske knjige.

Svi su dobili pet minuta za raspravu, a ovog puta nije bilo združene paljbe po Ministarstvu kulture, koje je prije šest godina na sličnoj tribini bilo vreća za boksanje. Dapače. Svi su uljudno hvalili suradnju s ministrom Jasenom Mesićem i suradnicima koje će, htjela ne htjela, baštiniti i nova vlast, ma kojeg predznaka bila. No zato su frcale zapaljive iskre između nakladnika i autora pa se uime udruge Pravo na profesiju prevođeni pisac Edo Popović ultimativno zapitao zašto izdavači uopće imaju knjižare.

– To je izvan pameti. To treba rasturiti – misli Popović. Ministarstvu kulture iznesen je prijedlog da izdavačima koji ne isplaćuju autorske honorare ne otkupljuje knjige i ne isplaćuje potpore za objavljivanje knjiga.

Puno je kritika upućeno i Zajednici nakladnika i knjižara, jer je nedovoljno brza i operativna. I dok izdavač Seid Serdarević predlaže zakon o knjizi, državna tajnica Nina Obuljen misli da takva ideja nije dobra jer Ministarstvo kulture bez inspekcije ne bi moglo nadzirati provođenje zakona koji zadire u područje gospodarstva, intelektualnih prava...

Na pitanja o PDV-u na knjigu koji nam slijedi čim uđemo u EU, o njemu će se pregovarati 2012. godine i on bi svakako trebao imati najnižu stopu, tvrdi državna tajnica. U kuloarima se spominje stopa ne veća od pet posto. Nina Obuljen rekla je da je Ministarstvo već pozvalo pisce da im pošalju popis izdavača koji ne plaćaju autore i prevoditelje.

– Nismo dobili ni jednu prijavu – veli Nina Obuljen koja predlaže da se za hrvatski nastup na stranim sajmovima raspiše javni natječaj. A obećala je i da će polovicom 2012. početi prve isplate od prava javne posudbe, dakle za knjige posuđene u knjižnicama. Uime književnih prevoditelja Lara Hölbling Matković istaknula je da nije zadovoljna njihovim obrazovanjem, napose na zagrebačkom sveučilištu, te da su ove godine prevoditelji čak okupirali štand jednog neozbiljnog nakladnika na Interliberu. – Uz pomoć jednog odvjetnika naše je društvo napravilo tipske ugovore. Predlažem da isto naprave i udruge pisaca – poručila je Hölbling Matković rekavši da svi akteri u proizvodnji knjige ipak nisu klasni neprijatelji. Njen je prijedlog da država ne otkupljuje barem dječje knjige, ako prijevod nije dobar.

Vlasnica knjižare iz Čakovca Marija Blažić tvrdi da su tvrdnje o knjižarskim rabatima od 50 i 60 posto pretjerane te da je knjiga još uvijek preskupa da bi lako našla kupca. Smeta joj i što država ne ulaže u knjižarsku mrežu. A Katja Matković Mikulčić iz Knjižnice Velika Gorica veli da je ove godine ostala bez 100.000 kuna za nabavu novih knjiga te da lokalni političari poručuju da ljudi čitaju stare knjige. Dobre primjere ima Kašmir Huseinović iz grupacije dječje knjige jer tvrdi da su prava na svoje prodali u dvadesetak zemalja.