Pet romana različitih poetika, prostora i vremena, povezuje nit bunta protiv rata i okupacije, protiv ropstva i rasizma, uskraćivanja seksualne orijentacije, kolonijalizma i društvenih stega, zaborava i samonametnute šutnje, a svaki od njih donosi glas pojedinca u nenaklonjenu mu svijetu, poručuje se u priopćenju nakladnika.

Tako su kod "Jamesa" Percivala Everetta oružje jezik, ironija i intelekt. Lesley iz "Kuće od vrata" Tan Twan Enga odbacuje društveno nametnutu ulogu žene. Likovi Ozrena Majerića opstaju u neslamanju, dok se drsko hrabra Astrid Hekne iz trilogije Larsa Myttinga opire vanjskim autoritetima i unutarnjim neprijateljima, a ponajviše vlastitom strahu. Junakinja "Naslijeđene zemlje" Marije Turtschaninoff je pak priroda sama, prostor, odnosno zemlja na likovi obitavaju.

Percival Everett 'James'

Everettov roman "James" subverzivna je priča o zatomljenoj povijesti ropstva, rasizma i diskriminacije, i dalje prisutnih u današnjici. Napisana je prema Twainovim "Pustolovinama Huckleberryja Finna" no s kopernikanskim obratom - pismen i načitan rob Jim pripovijeda o svome bijegu, nevoljama, spoznavanju identitetu i snazi da se pobuni, s Rousseauom, Voltaireom i Lockeom razgovara o etici i pravu na osobnost, glas i gnjev, a Huck mu je samo pratnja na Mississippiju. Everett "postrožuje kriterije izvrsnosti u remek-djelu impresivne humanosti", ističe nakladnik. Roman je na hrvatski preveo Dado Čakalo.

'Sudnji dan' Lars Mytting

"Sudnji dan" završetak je Myttingove trilogije o sestrinskim zvonima. Tijekom Drugoga svjetskog rata, Norveška pada pod njemačku okupaciju, a glad i strah uvlače se u zabačeno selo Butangen gdje se ljudi sve više boje jedni drugih. Kroz priču čitatelja vodi dvoje sudbinski povezanih protagonista: stari pastor Kai Schweigaard, i hrabra mlada žena Astrid Heknekoja u sebi nosi snagu svojih predaka u nastojanju da pomogne Saveznicima. Lars Mytting isprepliće povijesne događaje, narodne legende i fantastiku, a u tekstu, koji je na hrvatski prevela Sandra Ljubas, pokazuje i poznavanje tradicionalnih zanata i tehnologije, u trilogiji kojoj je posvetio osam godina.

'Traženje ogledala' Ozren Majerić

"Traženje ogledala" druga je Majerićeva zbirka priča koja se na neki način nastavlja tamo gdje je prva, "Skriveno" (2023.) stala. Ono što su bili fotoaparat i zumirani kadar u kojem skriveno postaje razotkriveno, ovdje je razlomljeno ogledalo, pa odraz postaje nedefiniran i rastrgan, poručuje nakladnik.

Majerić ponovno naglasak stavlja na portretiranje karaktera i međuljudskih odnosa. Njegovi "punokrvni i živi" likovi pokušavaju pobjeći od sebe, ponekad se praveći lažno ravnodušnima, ponekad ne pristajući odrasti do kraja ili se gubeći u vlastitim strahovima i paranojama, a u svakodnevnim i manje svakodnevnim situacijama kreću se između balansiranja i gubitka ravnoteže, prema priopćenju.

'Naslijeđene zemlje' Maria Turtschaninoff

Radnja "Naslijeđene zemlje" Marie Turtschaninoff, objavljene u prijevodu Darije Lazić, počinje u 17. stoljeću, u šumi na sjeveru Finske, gdje vojnik Matts Nevabacka gradi kolibu na vrhu brežuljka, na zemlji koju je dobio od krune kao zahvalu za vjernu službu. Mattsovi potomci stoljećima će raditi na farmi kroz izobilje, glad, ljubav i rat, u šuma i močvari punim magičnih bića. Ova epska saga proteže se kroz četiri stoljeća na istome komadu zemlje, a ispreplićući čaroliju i stvarnost u magijski realizam, "Naslijeđena zemlja" pokazuje da prošlost nikada ne nestaje, već ostaje zapisana u drveću, tlu i sjećanjima, poručuje se.

'Kuća od vrata' Tan Twan Eng

"Kuća od vrata" malezijskog autora Tan Twan Enga roman je nadahnut boravkom britanskog pisca Williama Somerseta Maughama u Malaji 1921. i stvarnim skandalom koji je potresao kolonijalnu zajednicu u Kuala Lumpuru. U Vili Kazuari u Penangu žive Robert Hamlyn, dobrostojeći odvjetnik, i njegova emocionalno distancirana supruga Lesley. Njihova se svakodnevica promijeni s posjetom Robertova starog prijatelja Willieja koji, bolestan, neuspješan i u nesretnom braku, pronađe toplu naklonost i prijateljstvo u Lesley, koja s vremenom uviđa da on nema drugog izbora nego skrivati svoje pravo "ja", ističe nakladnik o romanu koji ljubavnu priču, biografiju slavnog pisca i napetu političku sagu o kineskom pokretu za neovisnost u sastavlja u cjelinu "u kojoj svi putovi vode u kuću čija vrata samo naizgled ne vode nikuda". Roman je na hrvatski preveo Matija Pospiš.