DOBITNIK TPORTALOVE NAGRADE

Novakovu 'Črnu mati zemlu' u ZKM-u će režirati Dora Ruždjak Podolski

13.09.2016 u 14:24

Bionic
Reading

Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) u sezoni 2016./17. najavljuje četiri premijerna naslova pod redateljskim palicama Krešimira Dolenčića, Paola Magellija, Dore Ruždjak Podolski i Olje Lozice, s posebnim naglaskom na domaće književne autore, a u novu sezonu publiku teatra u Teslinoj uvest će, u subotu 15. listopada, predstava "Sherlock Holmes" po motivima Arthura Conana Doylea.

"Nakon više nego intenzivne prošle sezone, obilježene novim naslovima, nizom nagrada, brojnim koprodukcijama i gostovanjima na inozemnim i domaćim festivalima, gdje nas je pogledalo preko pet tisuća gledatelja, te čak 227 izvedbi u matičnoj kući, gdje nas je vidjelo oko 30 tisuća gledatelja, u novoj sezoni ZKM za svoju publiku priprema četiri velike ansambl predstave", kazala je u utorak na konferenciji za novinare ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković.

Istaknula je kako u novoj sezoni ZKM posebno veliki naglasak stavlja na suvremene hrvatske autore, na što je posebno ponosna jer "hrvatski pisci često nisu toliko prisutni na scenama".

Prva premijera sezone bit će u subotu 15. listopada "Sherlock Holmes" autorice Ane Tonković Dolenčić, po motivima i likovima Arthura Conana Doylea, u režiji Krešimira Dolenčića.

Dolenčić je najavio "pričanje priče na način ZKM-a i Sherlocka Holmesa", u predstavi koja traje sat i 40 minuta a u kojoj se izmjenjuje čak 70 scena.

"Holmes je jedno opće mjesto zapadne literature, on je dio omladinskog repertoara, a namijenjen je onima koji čitaju, djeci i mladima ali i starijima, svima koji vole krimić", kazao je Dolenčić.

Tonković Dolenčić iz obilja pripovijesti i nekoliko romana Arthura Conana Doylea napravila je novu priču, čija je radnja smještena na kraj 19. stoljeća, u viktorijansku Englesku ali se proteže do današnjih dana: "Zaplet i rasplet itekako su vezani za današnje vrijeme a i za Hrvatsku", napomenuo je.

"To je bio kompleksan i kompliciran zahvat, a ono što mene posebno veseli je igrati se kazališnim sredstvima na način rušenja četvrtog zida, na način drugog, trećeg plana, sa svom mogućom kompaserijom jednostavnog teatra, da ispričamo tu zanimljivu i zabavnu priču", kazao je.

Tonković Dolenčić otkrila je kako je konstruirala potpuno novi slučaj "pomažući se Doyleovim motivima, licima i paradigmatskim situacijama", a tog se kazališno teškog žanra "poduhvatila želeći na neki način publiku postaviti u poziciju doktora Watsona, da zajedno s likovima i situacijama otkrivamo slučaj".

U njezinoj priči, Holmes istražuje što povezuje bankara kojemu je iz kuće ukraden dragocjeni polog i ženu čiji je muž umro nakon razdoblja ludila. Istraga ga vodi u srce neobično složene zavjere u kojoj naizgled nepovezani slučajevi Holmesa, u najvećem izazovu njegove karijere, vode do genijalnoga zločinca, njegova nikad poražena neprijatelja, profesora Moriartyja.

U predstavi glume Rakan Rushaidat, Filip Nola, Dora Polić Vitez, Katarina Bistrović Darvaš, Maro Martinović, Adrian Pezdirc, Mia Biondić, Dado Ćosić, Kristijan Ugrina, Jasmin Telalović i drugi.

Kazališna čitanja nagrađenih domaćih tekstova

Slijedi premijera predstave "Noćni život", koju će koncem prosinca režirati Magelli, po drami Ivana Vidića ovjenčanoj Trećom nagradom za dramsko djelo Marin Držić Ministarstva kulture 2014., a čiju dramaturgiju potpisuje Željka Udovičić.

Riječ je o satiričnome, britkom tekstu o revolucionarima koji žele promijeniti stvarnost ali na koncu shvate da su im osobni interesi puno važniji od općeg cilja i ideologije.

Magelli je izrazio veliko zadovoljstvo što se vraća u ZKM upravo s Vidićevim tekstom, "koji je kao dobro vino – što duže stoji, to više dobiva na vrijednosti, dobiva oštrinu i jačinu".

"Zanimljivo je ponovno imati susret sa zagrebačkim noćnim životom, a taj Zagreb u tom je tekstu jedan antiutopijski laboratorij gdje se na razini mikrokozmosa događa ono što se u Europi nažalost događa već posljednjih 20 godina, a to je nedostatak snage za neku novu utopiju. To je jedan pesimističan komad koji nas vodi u jedan tunel iz kojega se ne vidi bolje sutra, a to mi se jako sviđa", kazao je Magelli.

Udovičić je istaknula kako je riječ o komadu koji je evoluirao u inteligentnu satiru u kojoj Vidić "problematizira pobunu unutar urbane sredine, dajući opću sliku naše stvarnosti".

Dora Ruždjak Podolski postavit će početkom travnja na pozornicu ZKM-a predstavu "Črna mati zemla" po nagrađenom romanu Kristijana Novaka koji je dramatizirao Tomislav Zajec. Roman je 2014. dobio književnu nagradu t-portala za najbolji roman godine.

Novak je izrazio veliko zadovoljstvo što će njegova nagrađivana knjiga biti dramatizirana, napomenuvši kako je to i za njega i za knjigu "jedna velika avantura".

"Nisam imao viziju kako bi se to moglo prevesti na jezik kazališta, no imam veliko povjerenje u Zajeca i Doru koji daju glavni ton dramatizaciji, s kojom sam jako zadovoljan", kazao je, napomenuvši kako kazališni gledatelji "neće vidjeti prepričanu priču iz romana, već jedan novi iskorak, predstavu koja u nekim dijelovima čak i dokida svoj odnos prema proznom predlošku, ali i postavlja neka nova pitanja".

Njegov mračan roman o odrastanju u jednom malom mjestu u Međimurju dramatizirao je Zajec, koji je kazao kako je riječ o "dubokoj i potresnoj, slikovitoj i maštovitoj priči; izuzetnom romanu koji je u vrlo kratko vrijeme stekao kultni status i brojne poklonike, a na čijoj je kazališno adaptaciji rad podjednako i uzbudljiv ali i velik izazov".

Posljednja ovosezonska premijera ZKM-a bit će, početkom lipnja, predstava radnog naslova "Radnice u gladovanju", socijalna drama autora Gorana Ferčeca, koju postavlja Olja Lozica.

Lozica je napomenula kako je Ferčecov tekst dio trilogije posvećene radnicama u 21. stoljeću. Tekst je bio naručen i praizveden u Njemačkoj a Ferčec se u njemu želio baviti temom pozicije radnika danas, što je koincidiralo sa štrajkom glađu radnica Kamenskog.

"Njegova posebice kazališna interesantnost i ono što će biti izazov je činjenica da je Ferčec dokumentarni materijal aplicirao na formu glazbene pasije, konkretno na 'Muke po Mateju' Johanna Sebastiana Bacha, iz čega je nastalo djelo nekakve 'socijalne pasije'", kazala je Lozica.

Ta drama nije dokumentarna drama već je riječ o izvedbenom projektu s dokumentarnim materijalima, koji u sebi ima "jednu začudnost, ali sadrži i sve, još uvijek nažalost vrlo aktualne teme", dodala je.