festival svjetske književnosti

Norveški pisac Strøksnes i Prtenjača o lovu na ogromnog morskog psa u gumenom čamcu

07.09.2017 u 09:34

Bionic
Reading

Norveški povjesničar, novinar, fotograf i pisac Morten Strøksnes boravio je u 6. rujna u Zagrebu, gdje je u sklopu 5. Festivala svjetske književnosti kroz razgovor u kojemu mu se pridružio književnik i novinar Ivica Prtenjača predstavio svoju nagrađivanu 'Knjigu o moru', književnu reportažu o lovu na mitsku grenlandsku morsku neman

Morten Strøksnes i Ivica Prtenjača na festivalu su gostovali u sklopu programa 'Dvostruki portret', a najavio ih je Seid Serdarević, festivalski direktor i glavni urednik organizatora festivala, nakladničke kuće Frakture.

'Večeras u našem programu gostuju Morten Strøksnes, jedan od ponajboljih norveških autora narativne non-fikcije, čija je nedavno objavljena 'Knjiga o moru' jedna od najprevođenijih norveških knjiga posljednjih godina, prevedena na 30-ak svjetskih jezika. Uz njega, tu je i svima nam poznati autor, pjesnik, romanopisac i radijski voditelj Ivica Prtenjača', kazao je Serdarević.

Punog naslova 'Knjiga o moru ili umijeće lova na ogromnog morskog psa iz gumenog čamca na otvorenom moru tijekom četiriju godišnjih doba', knjiga prati morsku pustolovinu Strøksnesa i njegovog prijatelja Huga Aasjorda u pokušaju da u tamnim dubinama arhipelaga Vestfjord ulove grenlandskog morskog psa, tzv. grenlanđanku.

'Teško je reći što je to što me motiviralo da napišem tu knjigu', rekao je Strøksnes. 'Teško je govoriti otkud mi motivacija za bilo što što radim. Ali važno mi je dobiti neki čudan, neobjašnjiv osjećaj koji me privuče materijalu, koji onda vidim kao neki oblak bez oblika, a koji u sebi sadrži puno potencijalnih oblika', rekao je.

Ponekad je moguće od toga napraviti neki oblik, napisati knjigu, a ponekad nije - ako nije, onda zaboravim na to, dodao je.

I znanost može biti poetična

Morten A. Stroksnes (1965.) istaknuti je književnik, povjesničar i novinar koji je tijekom karijere radio u većini glavnih norveških dnevnih novina i magazina. Prije 'Knjige o moru' objavio je osam knjiga u žanru književne reportaže koje su dobile izvrsne kritike. Među njima se ističe 'Ubojstvo u Kongu' iz 2010. o okolnostima sudskog postupka dvojici norveških plaćenika u Kongu.

Dobitnik je niza norveških nagrada, među kojima su Språkråd (2011.), Brage (2015.) i nagrada Norveških kritičara za književnost (2015.).

Njegova 'Knjiga o moru', u Norveškoj objavljena 2015., prevedena je na niz jezika i objavljena širom svijeta. U nas je objavljena u izdanju nakladnika Frakture i prijevodu Muniba Delalića.

Knjiga je najavljena kao neodoljivo i neobično zanimljivo djelo koje je zavrijedilo mjesto među klasicima poput Hemingwayeva 'Starca i mora'.

Strøksnes je istaknuo kako se pišući tu knjigu trudio odmaknuti od bilo kakvih referenci na klasike svjetske literature s kojima bi se mogle naći očite poveznice. 'Kada pišete takvu knjigu – jer to nije roman, to je ne-fikcija – nemate kontrolu nad onim što se događa', rekao je.

Stoga ta knjiga nikako nije ni na koji način referenca na primjerice roman 'Moby Dick' Hermana Melvillea, a pogotovo ne na knjigu 'Starac i more' Ernesta Hemingwaya, koju nije nikada ni pročitao, napomenuo je.

'Činjenice se mogu nalaziti svugdje, kao što i poezija može biti svugdje. Pa i znanost može biti poetična', smatra. 'Vrlo je jednostavno parafrazirati znanstvene činjenice, ali napisati nešto što je zaista poetično vrlo je teško i to mi je bio najteži dio', otkrio je pisac.

More kao inspiracija

Grenlanđanka je prastvorenje koje pliva na dnu dubokih norveških fjordova. Može ju se naći sve do Sjevernog pola i najveći je morski pas mesožder a može živjeti i do 500 godina.

Jedna od ključnih komponenti samotnog putovanja dvojice velikih prijatelja bila je snaga muškog prijateljstva, rekao je Strøksnes, jer, kao što je vidljivo iz knjige, oni ne razgovaraju puno o emocijama, mada im se interakcija na neki način temelji na njima: 'Mi se razumijemo, ali kroz tišinu', rekao je.

'Ja' u knjizi je pisac, ali on je tamo prisutan samo radi čitatelja: 'Glavni su likovi ocean i grenlandski morski pas, a ja i moj prijatelj služimo samo kao promatrači kako bismo sliku toga što vidimo prenijeli čitatelju', pojasnio je Strøksnes.

Tijekom pisanja te knjige uvelike se promijenio njegov odnos s morem. 'Odrastao sam pored mora, more je oduvijek velika inspiracija umjetnicima, ono je snažan simbol i sve sam to znao. No, u stvarnosti je još fantastičnije i misterioznije nego sam ikada mogao i zamisliti – ono je izvor svega života na zemlji i budućnost je ovog planeta u potpunosti povezana s morem', rekao je.

Jedna od tema koja se posredno provlači kroz knjigu je eskapizam, bijeg od urbanog svakodnevnog života suvremenog čovjeka.

'Knjiga sama po sebi nije eskapizam, no samo istraživanje za nju, bijeg od svega i odlazak na sjever da biste bili na malom brodiću usred oceana, jest. Pred kraj sam doista imao problema obraniti taj svoj potez i pred sobom i pred drugima', kazao je Strøksnes.

Prtenjača: Pisanje je skidanje teškog kaputa vlastite biografije

Eskapizam, kao i poezija, poveznice su između Strøksnesa i Prtenjače.

'Ideja bijega i pomicanja mjesta s kojeg možeš drugačije gledati i osjećati meni je jako bliska i drago mi je o tome pisati jer to je istodobno pisanje o slobodi, što je samo po sebi zavodljivo. Za pisca je jako važno da se kreće po prostoru vlastite slobode na ovaj ili onaj način', rekao je Prtenjača.

  • +2
Morten A. Strøksnes i Ivica Prtenjača na FSK Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Pjesnik, prozaist, dramski pisac i novinski kolumnist, Prtenjača je autor nekoliko knjiga poezije, romana 'Dobro je, lijepo je' (2006.), 'Brdo' (2014.) i najnovijeg 'Tiho rušenje' (2017.). Napisao je i knjigu priča 'Kod Yvesa : 12 priča i 84 recepta iz Prtenjačine književne kuhinje' (2011.) i dramski tekst 'Nedjeljni ručak' izveden 2007. u riječkom HNK-u.

Pojedine pjesme, ciklusi ili knjige prevedeni su mu na dvadesetak jezika. Dobitnik je nekoliko književnih nagrada te je uvršten u više antologija, izbora, pregleda i povijesti hrvatske književnosti.

'Vlastita biografija je jedan težak kaput koji moramo povremeno skinuti a pisanje je taj tip užitka – skidanje toga kaputa', smatra. 'Ja sebe prvenstveno vidim kao pjesnika. Sve što znam o literaturi dolazi upravo iz silnog čitanja poezije i silne ljubavi za poezijom i iz takvog pogleda na svijet ali i na sam tekst', rekao je.

Stoga svaku svoju knjigu doživljava kao nekakvu malu vježbu: 'Prozu sam i počeo pisati kao vježbu, da vidim da li mogu'.

Peti Festival svjetske književnosti održava se u organizaciji nakladnika Frakture od 3. do 9. rujna u Zagrebu i Splitu, a ugostit će više od 50 autora iz 17 zemalja. Ukupno je 60-ak festivalskih programa a njihov je fokus ove godine na njemačkoj književnosti i kulturi.