PREGRŠT KNJIGA

Nakladnici najavljuju bogatu književnu jesen

knjige

knjige

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Jesen je za izdavače najplodonosnije doba godine s velikim brojem novih naslova i različitih književnih promocija, festivala i sajmova, a hrvatski nakladnici ističu da unatoč krizi ne odustaju od kvalitetne literature te najavlju uoči Interlibera novi niz zanimljivih knjiga domaćih i inozemnih autora

Novca za knjigu sve je manje – Ministarstvo kulture ove godine je za potporu knjizi izdvojilo ukupno 5,056 milijuna kuna raspoređenih na 569 programa, uključivo autorska izdanja i prijevode, nasuprot prošlogodišnjih 6,782 milijuna kuna za 585 programa. Za otkup knjiga stotinu je nakladnika dobilo dodatnih 1,702 milijuna kuna za 216 naslova. Usporedbe radi, prošle godine za otkup knjiga 107 izdavača dobilo je dodatnih 2,652 milijuna kuna za 317 naslova.

'Potpore i otkup Ministarstva sve su slabiji, sve manje novca knjižnice dobivaju za nabavku knjiga, a sve lošija je i naplata računa ispostavljenih knjižarama za knjige prodane iz komisije', upozorio je u razgovoru za Hinu glavni urednik nakladnika Šareni dućan Krunoslav Jajetić.

Sve to, između ostaloga, rezultira sve manjim nakladama, pa tako taj koprivnički nakladnik, koji se posljednjih godina profilirao svojim zanimljivim izborom izdanja kultnih autora, stripova, prepjeva, biografija i autobiografija, nove naslove tiska u tek 250 do 350 primjeraka.

Ove godine Šareni dućan planira objaviti 18 naslova, mahom prijevoda. Od nedavno objavljenih knjiga Jajetić ističe 'Odesu', majstora kratke povijesti Isaka Babelja u prijevodu Gustava Krkleca te 'Nevidljivog viteza' Itala Calvina u prijevodu Karmen Milačić. Upravo su objavljeni i 'Poštar uvijek zvoni dvaput' Jamesa M. Caina, 'Zabilješke starog pokvarenjaka' Charlesa Bukowskog, 'Posljednji filmski magnat' Francisa Scotta Fitzgeralda te 'Melankolija otpora' Mađara Laszla Krasznahorkaija, a kao jedini domaći naslov u nakladi Šarenog dućana objavljene su 'Domoljubne misli' Antuna Gustava Matoša (priredila Dubravka Oraić Tolić).

Šire čitateljstvo s tim djelima imat će se priliku upoznati na međunarodnom sajmu knjige Interliber u Zagrebu, koji se ove godine na Zagrebačkom velesajmu održava od 11. do 16. studenoga.

Unatoč teškoj situaciji nakladnici ne odustaju, a u nastojanju da održe kontinuitet izdavanja kvalitetne domaće i svjetske literature, uz poznatu svjetsku ali i komercijalnu prozu, sve veći naglasak stavljaju na publicistička – prijevodna i autorska – izdanja, ali i na mlade autore.

 

Profil: širina područja i iskorak u smjeru mladih domaćih autora


Jedna od karakteristika izdavačke strategije zagrebačkog nakladnika Profila, kako ističe glavni urednik Maroje Mihovilović, velika je širina područja koje njihov program obuhvaća, od političke publicistike, erotskih ljubića, vrijedne literarne proze, dječjih knjiga i ozbiljnih analiza društvenih kretanja, do self-helpa, vodiča i priručnika.

Veliki medijski interes u ovoj godini izazvala su brojna izdanja u odabiru Profilova urednika Velimira Viskovića – nove knjige Mani Gotovac, Bore Ćosića, Ive Brešana, Viktora Žmegača, Pavla Pavličića te uskoro Rade Jarka i Branislava Glumca. ‘No odlučili smo, kada je riječ o domaćoj literaturi, napraviti stanoviti iskorak, pa ćemo objaviti i nekoliko knjiga novih autora, odnosno autorica, vrlo svježeg diskursa, trend koji ćemo nastaviti i u narednom razdoblju’, rekao je Mihovilović Hini.

Prva od njih je upravo objavljena knjiga Maje Milčec ‘Odakle da počnem’, ‘ambijentalno smještena u Zagreb, kao što su bile knjige njezina pokojnog oca Zvonimira Milčeca, ali u jedan novi kvart, s posve novom vizurom i diskursom’.

Ove godine Profil je snažno ušao u još jedno područje, knjige za mlađe čitatelje, napomenuo je Mihovilović. U području ‘young adult’ literature dosad je objavljena knjiga Jamesa Dashnera ‘Labirint: Nemogući bijeg’ po kojoj je snimljen i filmski hit, a uskoro izlazi i hrvatski prijevod romana ‘Poslije svega’ Anne Todd.

Kad je riječ o prijevodnoj literaturi, Mihovilović je posebno ponosan na ‘izuzetno opširnu i dubinsku’ ekonomsku analizu ‘Kapital u 21. stoljeću’ francuskog autora Thomasa Pikettyja. ‘Prevođenju tog vrlo kompleksnog djela prionuli smo izuzetno ambiciozno i pažljivo, pa su na prijevodu radile tri osobe’, kaže. Knjigu je s francuskog prevela Nataša Desnica Žerjavić, a obavljene su i dvije stručne redakture teksta.

U sferi publicistike istaknuo je biografiju njemačke kancelarke Angele Merkel, njemačkog novinara Stefana Korneliusa i u prijevodu Borisa Perića, te novu knjigu bivše glasnogovornice haaškog tužiteljstva, francuske novinarke Florence Hartmann.

Za Profil jesen je najvažniji dio godine, kada se izdaje najveći broj knjiga, s posebnim naglaskom na Interliber, koji predstavlja posebnu točku izdavačke strategije toga nakladnika. Ove godine za Interliber Profil priprema tridesetak novih naslova, a zasad su u planu 22 promocije najznačajnijih domaćih i inozemnih izdanja.

Pritom će velik naglasak biti na publicistici, što ne znači i promjenu fokusa nauštrb beletristike, koja će se na Interliberu predstavljati s naglaskom na ‘finu prozu’, napominje Mihovilović.

Tako će se predstaviti ‘Priča za vremensko biće’ Ruth Ozeki, ‘izniman roman’ i ‘jedan od najintrigantnijih i najkompleksnijih romana posljednjih godina’, prošle godine uvršten u uži izbor za nagradu Man Booker. Tu su i treći roman indijsko-američke spisateljice Jhumpe Lahiri ‘Nizina’, obiteljska saga te ujedno i roman o posljedicama zaluđenosti političkom idejom, te ‘Svjetlost koju ne vidimo’ nagrađivanog američkog pisca Anthonyja Doerra.

 

VBZ: kvaliteta na prvome mjestu


Zagrebački nakladnik VBZ, kako ističe glavni urednik Drago Glamuzina, u ovoj godini planira objaviti sedamdesetak naslova, što je oko deset posto manje nego lani, ali nipošto nije znak pada u kvaliteti. ‘Unatoč krizi i nešto manjem broju naslova, ne odustajemo od kvalitetne literature, već i dalje pokušavamo djelovati u više smjerova objavljivanjem cijelog niza knjiga najkvalitetnijih stranih i domaćih pisaca’, ističe Glamuzina.

Nakladnik usmjeren na široku publiku svih dobnih i interesnih skupina, koji podjednak naglasak stavlja na svjetske hitove, komercijalnu prozu i domaće autore, pred Interliber će, među ostalim, objaviti novi roman ‘Americanah’ mlade nagrađivane nigerijske spisateljice s američkom adresom Chimamande Ngozi Adichie, u prijevodu Marine Horkić.

Tu su i ‘kultni roman’ Paula Bowlesa ‘Sklonište od neba’ (prijevod Martina Čičin Šain) po kojem je snimljen film ‘Čaj u Sahari’ te autobiografski tekst Aleksandra Hemona ‘Knjiga mojih života’, ‘dosad možda najbolja knjiga toga Sarajlije sa svjetskom književnom karijerom’, u prijevodu Petra Vujačića.

Od domaće publicistike Glamuzina ističe novu knjigu Predraga Matvejevića ‘O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije’, a veliko zanimanje medija i čitatelja očekuje i od objave memoarske knjige Zdenke Heršak ‘Nosili me vihori’, ‘u kojoj ta sjajna glumica opisuje svoje odnose s najvažnijim muškarcima svog života’.

'Oni koji vole knjige koje propituju sadašnji trenutak naše civilizacije, doći će na svoje s knjigom Hane Rosin 'Kraj muškarca i uspon žene', a od strane publicistike još bih upozorio na izuzetnu knjigu Neala Aschersona 'Crno more', koja se ponajviše bavi burnom i složenom poviješću Krima i ukrajinskih stepa, jednog od danas najneuralgičnijih prostora na svijetu', napominje Glamuzina.

Uspješno se nastavlja i VBZ-ova biblioteka ‘The best of Croatian Literature’, u čija je tri kola dosad objavljeno 14 naslova, a koja će ‘ponovo biti mješavina već klasičnih pisaca i najzanimljivijih mlađih autora’.

Od ‘hitova od kojih živimo’ ističe nove romane švedskih zvijezda krimića - ‘Kamonoresca’ Camille Lackberg i ‘Nemoj zajebat’ Jensa Lapidusa, a do Interlibera će iz tiska izići i bestseller Liz Tuccilo ‘Kako biti sama’. ‘VBZ neće odustati ni od pjesničke biblioteke, pa će ove jeseni u njoj izići nove knjige Mile Stojića i Ane Brnardić’, dodao je Glamuzina.

OceanMore: publicistički naslovi i gostovanje Laszla Krasznahorkaija


Nakladnik OceanMore na popisu svojih izdanja ima neke od najistaknutijih imena svjetske književnosti, dobitnike najvažnijih književnih nagrada, ali i niz domaćih imena. Po riječima glavne urednice Gordane Farkaš-Sfeci, ove jeseni naglasak te izdavačke kuće je na publicistici. Prvi je reprint književnog prvijenca liječnika i autora Bena Goldacrea ‘Loša znanost’, koji je samo u Velikoj Britaniji prodan u više od pola milijuna primjeraka te je preveden na 25 jezika. Knjiga je izuzetno dobro prošla i kod hrvatske publike pa će uoči Interlibera izaći i njezino drugo izdanje i to ‘upareno’ s Goldacreovim novim djelom ‘Loši lijekovi - Koliko se medicina pokvarila i kako je možemo popraviti’, u prijevodu Marka Kovačića i Maje Winkler. ‘Radi se o značajnim djelima koja se bave raskrinkavanjem manipulacija u znanosti i farmaceutici’, kazala je Farkaš-Sfeci.

Izlazi i zbirka književnih eseja Borisa Perića ‘Važno je zvati se Gregor’. ‘Pomna lektira Leopolda Sacher Masocha, Franza Kafke i Miroslava Krleže, trojice međusobno tek naoko teško spojivih pisaca, čija su djela, svako na svoj način, itekako obilježila misaone tokove 20. stoljeća, ta knjiga otkriva gdjekad upravo začuđujuće paralele i dodirne točke, tematska i strukturalna prožimanja, nad kojima bi se – posebice s obzirom na aktualnost njihovih refleksija u društvenim kontekstima današnjice - svakako valjalo dublje zamisliti’, ističe Farkaš-Sfeci.

U ovoj godini Naklada OceanMore objavit će ukupno devet naslova, od kojih dvoje hrvatskih autora. Dosad su objavljeni zbirka priča nobelovke Alice Munro ‘Javne tajne’ u prijevodu Maje Šoljan; ‘Progon’, jedini na hrvatski preveden roman ‘drskog, duhovitog i provokativnog’ talijanskog prozaika mlađe generacije Alessandra Piperna (prijevod Ita Kovač); obiteljska saga ‘Kad svjetlost nestaje’ njemačkog dramatičara Eugena Rugea u prijevodu Helen Sinković te ‘Rat i rat’ istaknutog mađarskog književnika Laszla Krasznahorkaija u prijevodu Viktorije Šantić.

Upravo gostovanje Krasznahorkaija u Zagrebu u organizaciji toga nakladnika, Farkaš-Sfeci najavljuje kao najveći događaj. ‘Riječ je o trenutno najvećoj zvijezdi svjetske književnosti koju kritika i publika slave kao jednog od najznačajnijih europskih pisaca’, ističe. Na hrvatski je dosad, uz ‘Rat i rat’, prevedena Krasznahorkaijeva novela ‘Posljednji vuk’, a književna večer s autorom održat će se 27. listopada u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) te dan poslije u Booksi.

Svjetski klasici i najbolje od domaće i strane literature za nastavak književne sezone

Poticanje domaće literarne produkcije i renomiranih autora i mladih pisaca, ali i dostupnost dobre svjetske književnosti na hrvatskom jeziku te razvoj kulture čitanja kroz približavanje knjige i pisaca čitateljima, i ove su jeseni prioriteti hrvatskih nakladnika.


Kada je riječ o aktivnostima na izdavačkoj sceni, nakladnici redom nabrajaju brojne književne promocije, koje redovito organiziraju gotovo svi, festivale, poput primjerice nedavno održanog iznimno dobro posjećenog Festivala svjetske književnosti u organizaciji Frakture i upravo uspješno započete Europea u Dvorištu Naklade Ljevak, te sajmove.

‘U izdavačkoj branši jesen je gotovo uvijek najplodonosnije doba godine, s velikim brojem novih naslova i koncentracijom različitih književnih promocija, festivala i sajmova, koji postaju sve raznolikiji, bogatiji i, usudila bih se reći, posjećeniji’, kazala je Hini glavna urednica Naklade Ljevak Petra Ljevak.

U godini obilježenoj padom financiranja knjige i kulture općenito, nakladnici najavljuju nastavak sezone obilježen brojnim zanimljivim naslovima, većina kojih će biti promovirana u sklopu međunarodnog sajma Interliber, koji se ove godine na Zagrebačkom velesajmu održava od 11. do 16. studenoga.

Ljevak: bogata mješavina domaće i inozemne publicistike i beletristike


Naklada Ljevak posebno se veseli velikom broju publicističkih i beletrističkih naslova domaćih i inozemnih autora koji će, smatra Petra Ljevak, svojom kvalitetom, zanimljivošču i aktualnošću posve sigurno pobuditi interes javnosti i čitatelja.

Izdvaja nedavno objavljen ‘impresivan politički tekst’ Antuna Vujića ‘Hrvatska i ljevica - prilog socijaldemokratskom gledištu’, publicističko-znanstvenu knjigu ‘Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj - Zašto ih (ne)volimo?’ Alekseja Gotthardi-Pavlovskog te ‘Antiatlas’ Jasne Horvat ‘hommage putovanju, književnosti i prijateljstvu’ koji se putovanjima bavi ‘na jedan potpuno drukčiji način’.

Što se tiče domaće proze, Ljevak najavljuje kriminalistički roman novinara i pisca Drage Hedla ‘Izborna šutnja’, koji ‘sadrži sve potrebne karakteristike bestselera’, a u kojemu autor secira svijet tranzicijske hrvatske stvarnosti, te prvijenac Tanje Tolić ‘Zovem se nebo’, ‘intrigantan potpourri mudrosti iz svijeta fantastike s jedne strane i preracionalnog razmišljanja s druge’.

Posebno ističe biografiju Bijelog dugmeta ‘Šta bi dao da si na mom mjestu’ Dušana Vesića o ‘najvažnijoj pojavi u kulturi Jugoslavije u posljednjoj četvrtini dvadesetog stoljeća’.

Od inozemne beletristike Naklada Ljevak na Interliberu će predstaviti ‘Život i djela Ilie Cezanea’ Razvana Radulescua ‘o običnom malom čovjeku koji se zbog svoga dara da uzgoji goleme rajčice nađe pod istragom rumunjske tajne policije Securitate’. Tu su i ‘Najgori čovjek svih vremena’ Douglasa Couplanda koji ‘govori o nes(p)retnostima krajnjeg individualizma i nesavršenostima kapitalističkog društva’; psihološki triler ‘Nestali’ Jane Casey te triler ‘Duša u Plamenu’ Johna Connollyja.

Kad je riječ o stranoj publicistici, Ljevak izdvaja ‘potragu za odgovorima na pitanje o mjestu Boga u čovjekovu životu’ dvojice vrsnih teoretičara Zygmunta Baumana i Stanisława Obireka ‘O bogu i čovjeku’, ‘Dark Market’ britanskog novinara Mishe Glennyja u kojoj se autor bavi cyber kriminalom, cyber ratovima i cyber industrijskom špijunažom.

 

Fraktura: prvijenci Damira Zlatara Freya i Ognjena Sviličića


Zaprešićki nakladnik Fraktura godišnje objavi pedesetak naslova, redom renomiranih imena svjetske i domaće literarne scene, a s ciljem promicanja književnosti tijekom cijele godine organizira tribine Razotkrivanja. Glavni urednik Seid Serdarević i za ovu jesen najavljuje gostovanja – među ostalima dolaze američka spisateljica Deborah Harkness i Talijan Antonio Scuratti, a u nizu novih naslova izdvaja romane prvijence istaknutog kazališnog redatelja Damira Zlatara Freya te nagrađivanog redatelja i scenarista Ognjena Sviličića.

Zlatar Frey u autobiografiji ‘Kristalni kardinal’ osvrće se na šezdeset godina svoga života i umjetničkog stvaralaštva. ‘No ta knjiga nije klasična autobiografija niti je memoarski zapis, ona je izrazito poetski roman prepun jakih slika i zanimljivih likova, obojanih iznimnim stilom u kojem se miješaju snovito i realno’, kaže Serdarević.

Sviličić u debitantskom romanu ‘Glava velike ribe’ kroz perspektivu običnih ljudi pokazuje stvarnu sliku posttranzicijske, ratom istraumatizirane Hrvatske.

Fraktura će objaviti i prvijenac mlade spisateljice i novinarke Korane Serdarević ‘Knjiga priča’, a najavljuje i kriminalistički roman ‘Iskra’ Nevena Orhela, knjigu Tatjane Gromače ‘Ushiti, zamjeranja, opčinjenosti’ te ‘Svježe obojeno’ Josipa Mlakića, ‘Jom Kipur’ Ivane Šojat Kuči i ‘Nebo zlih anđela’ Đurđe Knežević.

Ipak, veći dio Frakturina izdavačkog opusa čini prijevodna literatura, gdje Serdarević ističe novi monumentalni roman mađarskog književnika Petera Nadasa ‘Knjiga sjećanja’, a tu su i ‘Scene iz seoskog života’ Amosa Oza, svjetski megahit Joela Dickera ‘Istina o Slučaju Harry Qubert’, ‘Radetzky marš’ Josepha Rotha, ‘Vrtoglave godine 1900-1914.' Philipa Blooma te ‘Knjiga života’ Deborah Harkness.

Školska knjiga: Andrić i Aralica

Školska knjiga i ove godine nastavlja program objavljivanja klasika svjetske i domaće književnosti. Ove godine izlazi drugo kolo djela Ive Andrića koje će biti predstavljeno na Interliberu, a sadrži roman ‘Omerpaša Latas’, knjige novela ‘Kuća na osami i druge novele’ i ‘Priča o vezirovom slonu i druge novele’, remek djelo ‘Znakovi pored puta’ te Andrićeve pjesničke radove, njegovu prvu knjigu ‘Ex ponto, nemiri, lirika’.

Za svih pet knjiga pogovore je napisao akademik Krešimir Nemec, a prate ih opsežni rječnici lokalizama koje je pripremila urednica književnosti i povijesti umjetnosti u Školskoj knjizi Miroslava Vučić. Rječnici su nastali iz potrebe da se pokaže hrvatski, bošnjački i srpski sloj koji postoji u Andrićevu leksiku te kako bi se osigurala lakša prohodnost teksta, kazala je Vučić za Hinu. ‘Andrić se koristi provincijalizmima koji su zapravo nepravilni oblici orijentalizama, koje čak i obrazovani čitatelji koji konzultiraju literaturu teško mogu razumjeti’, objasnila je.

Osim što je namjera pokazati bogatstvo Andrićeva jezika i stila, cilj je i osigurati lakšu razumljivost teksta ciljanoj publici - onoj rođenoj od 90-ih godina prošloga stoljeća naovamo, napominje Vučić.

Jedan od velikih središnjih projekata redakcije književnosti u Školskoj knjizi su i djela Ivana Aralice. Ove godine novi je Araličin rukopis knjiga pripovijesti ‘Koferče i druge pripovjetke’, koje pokrivaju razdoblje od 40 do 50 godina hrvatske političke scene do najnovijih političkih događanja, a riječ je o vrlo zanimljivoj zbirci koja će vjerojatno opet uzburkati duhove, kazala je Vučić.

U četvrtom kolu Araličinih djela objavljuje se i ponovljeno izdanje njegova najopsežnijeg romana na 1200 kartica ‘Život nastanjen sjenama’, koji će sada biti naslovljen samo ‘Sjene’ i objavljen u tri sveska. Ponavlja se i Araličina zbirka priča ‘Balade o šiblju i vodama’ s početka karijere. ‘To je jedan lirski Aralica kojeg nemamo priliku često čitati’, istaknula je Vučić.

U području literature za mlade Školska knjiga najavljuje knjigu priča ‘Tajna ljetnog kampa i druge priče’ Hrvoja Kovačevića, ‘Ivana Kušana 21. stoljeća’. Riječ je o pričama objavljivanim u Modroj lasti, a još će objaviti i njegovu slikovnicu ‘General Kiro miš’ koju je oslikao Svjetlan Junaković te niz Kovačevićevih uspješnica iz prethodnih kola.

Od publicističkih i znanstvenih naslova Vučić izdvaja znanstvene monografije ‘Kronotop hrvatskoga performansa’ Suzane Marjanić, ‘veličanstvenu knjigu o povijesti najživlje umjetnosti - performansa’, te ‘Europsku renesansu antičke Pule’ Jasenke Gudelj.

'Od velikih iznenađenja, za ovu godinu pripremamo i jednu likovno-poetsku mapu naslova 'Triptih o moru', koji sadrži tri kratke proze akademika Slobodana Novaka koje je oslikao akademski slikar Vatroslav Kuliš', zaključuje Vučić te poručuje kako se nada da će Školska knjiga na Interliberu ponovno pokazati 'svoju sposobnost da napravi dobru knjigu'.

Lumen: beletristika, fantasy i književnost za mlade

Milena Benini, glavna urednica zagrebačkog nakladnika Lumen, specijalizirnog za prijevodnu literaturu i to u prvom redu beletristiku, znanstvenu fantastiku, fantasy i trilere, za ovu jesen najavljuje 'Krug sestara' Rogera R. Talbota u prijevodu Jasne Rešić, 'međunarodni triler koji spaja keltsku mitologiju i suvremenu rusku mafiju na vrlo neočekivan način'.


Tu će biti 'Ljubav i hipnoza' Liane Moriarty u prijevodu Marije Kraljević, 'duhovit i napet roman o ženi koja se bavi hipnoterapijom i čovjeku kojeg progoni bivša djevojka'. Ističe i nastavak romana Michaela Connellyja o odvjetniku Mickyju Halleru 'Peti svjedok' (prijevod Aleksandar Žiljak); novi roman Janet Evanovich 'Druga plaća' (prijevod Hana Greta Matković) te 'Sad je vidiš' Jamesa Pattersona u prijevodu Marka Fančovića.

'Lumen se, vjerujemo, profilirao i kao vrlo jak nakladnik kad je u pitanju književnost za mlade, pa ćemo i na tom polju ponuditi snažne i zanimljive naslove ove jeseni', kazala je Benini.

Prvenstveno su tu 'Šuplji grad' Ransoma Riggsa u prijevodu Igora Rendića; četvrta pustolovina Okse Pollock dvojca Anne Plichota i Cendrine Wolf u prijevodu Julijane Strok, te roman 'Kletva krvi' francuskog dvojca koji piše pod pseudonimom Ange Guero, a prevela ga je Gordana Popović, u kojemu je osnovna postavka da se francuska revolucija nije odigrala, pa se odvija u današnje doba i tik prije krunidbe mladog Luja XXIV.

Od beletristike izdvaja 'Obećanja' J. Courtney Sullivan, 'silno zanimljiv roman koji nudi različite poglede na međuljudske odnose, njihove promjene kroz vrijeme', te zbirku pripovjedaka 'Stroj smrti', u kojoj različiti autori govore o tome kako se ljudi odnose prema vlastitoj smrtnosti.

Na Interliberu će Lumen predstaviti deset novih naslova, a za kraj godine Benini najavljuje i novu biblioteku naslova za samopomoć te 'još neka iznenađenja'. ‘U Lumenu želimo ići na naslove u koje doista vjerujemo, a ne samo na količinu, i nadamo se da nas i naša publika prepoznaje kao takve', poručila je Milena Benini.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi