Pljačke muzeja diljem Europe postaju sve nasilnije. Počinitelji najčešće koriste vatreno oružje, sjekire, maljeve pa čak i eksploziv kako bi provalili u zgrade i razbili vitrine, upozorava Europol u novom izvješću. Europska policijska agencija navodi da bi taj zaokret mogao upućivati na pojavu novih kriminalnih skupina usmjerenih na krađu određenih kulturnih predmeta
Iako su se krađe iz muzeja dosad uglavnom smatrale nenasilnim oblikom organiziranog imovinskog kriminala, države članice EU-a posljednjih godina bilježe 'nasilne metode i uporabu sile'. Prema Europolu, profil dijela počinitelja također se razlikuje od uobičajenih krijumčara kulturnih dobara.
'Za razliku od tipičnih krijumčara kulturnih dobara, koji obično izbjegavaju nasilje i specijalizirani su za organizirani imovinski kriminal ili krađu kulturnih dobara, ti pojedinci često imaju povijest sudjelovanja u drugim vrstama kriminala', navodi se u izvješću, prenosi Guardian.
Dio osumnjičenih u novijim slučajevima, dodaje Europol, nije ni pripadao čvrsto organiziranim kriminalnim skupinama. Neki su se povezivali samo radi pojedinačnih pljački, a lokalno su ih regrutirali putem društvenih mreža i aplikacija za razmjenu poruka.
'Takva se praksa razlikuje od uobičajene strukture kriminalnih mreža uključenih u trgovinu kulturnim dobrima, koje uglavnom djeluju kroz jezgru skupine organiziranu oko vođe', navodi Europol.
vezane vijesti
Zlato, nakit i kineski porculan među glavnim metama
Izvješće objavljeno u ponedjeljak pokazuje da su među najpoželjnijim metama lopova predmeti od plemenitih metala i nakit. Razlog su njihova rastuća vrijednost i činjenica da se zlato i srebro mogu relativno lako pretopiti, dok se dragulji mogu izvaditi iz originalnih postava.
Na meti su i drevni kineski porculanski predmeti. 'Slično tome, drevni kineski porculanski artefakti vjerojatno su meta krijumčara kulturnih dobara zbog financijske koristi', navodi se u izvješću. 'Zbog velike potražnje vjerojatno ih je lako prodati na tržištu umjetnina.'
Europol upozorava da je niz nedavnih pljački pokazao kako dio počinitelja nema velikih zadrški prema korištenju nasilja ili eksploziva. U siječnju 2025. skupina je eksplozivom provalila u muzej Drents u Nizozemskoj i ukrala nekoliko dačkih artefakata, od kojih je velik dio poslije pronađen.
'U nekim slučajevima počinitelji koriste vatreno oružje kako bi zastrašili zaštitare i posjetitelje. Neke krađe iz muzeja uključivale su izravne fizičke napade na osoblje, poput vezivanja ili uporabe grube sile', navodi Europol. Agencija dodaje da je uporaba sile u prijavljenim slučajevima često povezana s precizno odabranim metama, što upućuje na prethodno određivanje predmeta koje lopovi žele ukrasti i planiranje samog napada.
Pljačke u Parizu otkrile novi obrazac
Europol se u izvješću osvrnuo i na nekoliko velikih pljački u Francuskoj. Četvorica maskiranih počinitelja naoružanih bejzbolskim palicama i sjekirama 2024. godine iz muzeja Cognacq-Jay u Parizu ukrala su sedam predmeta ukrašenih zlatom i dijamantima.
Slične metode korištene su i tijekom pljačke pariškog Louvrea u listopadu 2025. godine. 'Kako bi došli do ciljanih artefakata, lopovi su razbili prozor i prijetili zaštitarima i posjetiteljima', navodi Europol. Počinitelji su potom razbili vitrine u galeriji Apolon i ukrali nakit procijenjene vrijednosti 88 milijuna eura.
Europol upozorava da je za čvrste zaključke potrebno prikupiti još dokaza, ali navodi mogućnost da se počinitelje nižeg ranga nasumično regrutira za pojedinačne pljačke prema modelu svojevrsnog 'kriminala kao usluge'. Druga je mogućnost da su kriminalne skupine koje su se dosad bavile drugim vrstama ilegalnih aktivnosti prepoznale muzejske pljačke kao posao s relativno niskim rizikom i velikom zaradom.
