PREMIJERA U ŽAR PTICI

Kazališna kritika: Gledali smo zabavnu Malu sirenu sa sretnim završetkom

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 06.10.2017 10:34
  • Objavljeno 06.10.2017 u 10:34
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Žar ptica

Popularno dječje kazalište Žar ptica otvorilo je novu sezonu u četvrtak navečer premijernom izvedbom Andersenove bajke 'Mala sirena', koju je mlada redateljica Iva Srnec postavila kao zabavan, živopisan i poučan mjuzikl s neočekivanim i sretnim završetkom

Andersenova bajka o Arijeli, najmlađoj kćeri kralja mora Neptuna, koja je silno željela upoznati svijet ljudi i doživjeti nešto više, veće i čarobnije od onoga što joj može pružiti morsko kraljevstvo njezina oca, doživjela je mnogo kazališnih i filmskih, čak i književnih inačica. U svim tim inačicama Arijela ne uspije zadobiti prinčevu ljubav, a kako ga zbog plemenitosti i dobrote ne želi ubiti i tako sebe spasiti, skače u more i pretvara se u pjenu. Dakle originalna 'Mala sirena', kao i mnoge druge Andersenove bajke, nema sretan kraj i završava tragično.

Međutim u ovoj verziji 'Male sirene' u Žar ptici i dramaturginja Marijana Nola i redateljica Iva Srnec donose zanimljive novosti, koje predstavu zapravo obogaćuju i približavaju je malim gledateljima i našem vremenu. Intervenirajući na pametan i zanimljiv način u originalnu verziju, Marijana Nola postavlja tu poznatu dječju tragediju kao zabavnu i poučnu priču sa sretnim završetkom u kojem i Arijana (ime Male sirene u ovoj kazališnoj verziji) i princ ostvaruju ljubav – on s princezom iz drugog kraljevstva, a ona s dupinom, svojim velikim prijateljem iz djetinjstva. To postiže izbacivanjem te pametnim nadopisivanjem nekih scena, u duhu bajke, koje dobro funkcioniraju u novom kontekstu i omogućuju novo čitanje originala.

Istodobno, redateljica Iva Srnec po tom novom predlošku kreira na sceni živopisni jednosatni mjuzikl, u kojem precizno i djeci razumljivo pokazuje put Male sirene, oživljujući sve ključne etape njezina putovanja, od žudnje za nepoznatim svijetom ljudi, preko prvog susreta s princem koji ju je zgromio i posjeta pećini okrutne morske vještice, pa do spoznaje prave ljubavi. Posebno je atraktivan duhovito nadopisan prikaz natjecanja u pjevanju, koje je raspisao kralj kopnenog kraljevstva kako bi pronašao ženu svome sinu. Dakle tragičnost i bolan kraj originala zamijenjeni su raspjevanošću cijele ekipe, živahnom atmosferom i optimizmom, što nimalo nije umanjilo vrijednost predstave nego joj je dalo novu dimenziju.     

Mala sirena u Žar ptici

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Žar ptica

Pjesme je skladao, a neke od njih, u ulozi maestra Hobsa, uživo na sceni izvodio vrsni violončelist Stanislav Kovačić, koji vodi Stampedo, a skladao je glazbu za 50-ak kazališnih predstava te surađuje s Darkom Rundekom, Matijom Dedićem, Hladnim pivom i mnogim drugim glazbenicima. Izuzetno jednostavnu, a dojmljivu scenografiju (valovito more je dočarano poigravanjem s najlonom) i raskošne srednjovjekovne kostime živih boja napravio je Alejandro Patricio Aguero Marino, venezuelanski slikar koji dug niz godina živi u Zagrebu. A simpatično kretanje i migoljenje sirena osmislila je koreografkinja Irena Mikec.

Malu sirenu je utjelovila Sanja Crljen, točno pokazavši njenu naivnost i zaigranost, Zoran Pribičević je s velikim šarmom igrao princa Leopolda, a Berislav Tomičić je u roli kralja Neptuna iskazao pravu dozu očinske zabrinutosti, strogoće i ljubavi. U ulogama drugih dviju sestara sirena su Gorana Marin i Petra Vukelić, a ostale uloge igraju Vesna Ravenšćak Lozić, Petar Atanasoski, Marko Hergešić i Paola Slavica.

Ova nova 'Mala sirena' uči male gledatelju upornosti, ustrajnosti i hrabrosti u ostvarivanju svojih snova, ali istodobno i razboritosti, poručujući im da cijene svoj život i da u njemu pronađu ljepotu i radost. Također podučava da nije dovoljno gledati nego da treba naučiti 'vidjeti'. Naime, nakon što se Arijana vratila u kraljevstvo svog oca Neptuna spoznaje da je njen svijet na dnu mora, među ribama i ostalim morskim bićima i da je zapravo oduvijek voljela dupina, čega je postala svjesna tek onda kada je on svojom nesebičnom ljubavi žrtvovao svoj vid kako bi spasio njezin život. Uz to, predstava poručuje kako se ne treba odricati svog identiteta i svoje suštine ni zbog ljubavi ni zbog čega drugoga, kako je učinila Mala sirena odrekavši se svoga predivnog glasa, jer može se biti sretan jedino onda kad se zadrži vlastiti identitet. 

S druge strane, ova verzija 'Male sirene' može se sagledati i u kontekstu današnjih rasprava o Drugome i drukčijem pa se može reći da je vrlo aktualna. Bajka je prvi put objavljena još 1837. godine i tada vjerojatno nije bilo sličnih polemika i nije se raspravljalo o političkoj korektnosti. Međutim iz današnje perspektive u bajci o Maloj sireni, napola ribi, a napola ženi, i njezinoj neostvarivoj ljubavi prema čovjeku, dakle o nemogućnosti susreta i komunikacije između dva različita svijeta, mogu se sagledati problemi s kojima se i današnja djeca i mladi u velikoj mjeri susreću. Bajka zapravo suprotstavlja dva različita i zatvorena svijeta, morskog i kopnenog, te postavlja pitanja o tome jesmo li dovoljno tolerantni prema Drugima i različitima, možemo li ih prihvatiti te koliko nas razlike onemogućavaju u uspostavljanju komunikacije i zdravog suživota, koji bi se temeljio na razumijevanju i poštivanju ljudskih prava.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi