PRIJEVOD 'ČRNE MATI ZEMLE'

Kako Međimurci zvuče na engleskome jeziku? Novak: Hvala prevoditeljici što nije odustala

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 21.02.2020 12:51
  • Objavljeno 21.02.2020 u 12:21
Kristian Novak

Kristian Novak

Izvor: Pixsell / Autor: Danijel Berkovic/PIXSELL

Nedavno je u izdanju Amazon Crossinga izašao engleski prijevod romana 'Črna mati zemla' Kristiana Novaka (Dark Mother Earth) u prijevodu Ellen Elias-Bursać, a autor i prevoditeljica u zagrebačkom su KIC-u 20. veljače s moderatoricom Marijom Ott Franolić razgovarali o tome kako je međimurski dijalekt 'prešao' na engleski

'Kad je knjiga izašla 2013., u nekoj perspektivi jesam razmišljao o prijevodu, ali isto kao što danas razmišljam o tome kako ću jednog dana dobiti na Eurojackpotu. A da sam ozbiljnije imao u vidu nekakav prijevod, primjerice ovaj na engleski, sigurno bih knjigu pisao drugačije. Ellen mi je neki dan priznala da joj je, dok je prevodila 'Črnu mati zemlu', cijelo vrijeme u glavi zvonila rečenica Tonka Maroevića da neke knjige ne bi trebalo prevoditi. Ipak, izdržala je i na tome joj skidam kapu. Hvala, Ellen, što nisi odustala', našalio se Kristian Novak na račun prijevoda 'Črne mati zemle', nedavno objavljenog u izdanju Amazon Crossinga, pod naslovom 'Dark Mother Earth'.

Prevoditeljica Ellen Elias-Bursać priznala je da joj je ovaj zadatak bio velik izazov, prije svega zbog međimurskog dijalekta koji u izvorniku funkcionira kao svojevrsna protuteža teškoj tematici knjige.

Traume i lažna sjećanja

'Črna mati zemla', kako je ispričao Novak, najprije se odvija u sadašnjosti, kao ljubavna veza koja počinje lijepo, a završava ružno jer glavni junak priče, mladi pisac Matija Dolenčec, koji se bori sa stvaralačkom blokadom, stalno laže.

'Knjiga je nastala iz bilješki, mojih opservacija iz djetinjstva, za koje nisam nikad mislio da će biti pripovjedni tekst. U trenutku kad sam pisao doktorat počele su mi se događati čudne stvari zbog kojih sam, ukratko, mislio da ću poludjeti. U nekoliko bih navrata pred društvom ispričao neku anegdotu iz djetinjstva, nakon čega bi mi sestra rekla da nisam normalan - da se to nikad nije dogodilo, mada sam ja bio uvjeren da jest. Jedna varijanta bila je prijaviti se u Vrapče i odraditi to, a druga početi istraživati. Ispalo je da je sjećanje kreativan proces i da svi lažemo, prosječno barem šest puta dnevno, toliko je ukorijenjeno. Matija laže svima, pa i osobi koja mu je najbitnija, stoga odluči proniknuti u uzrok tog laganja koji leži u njegovoj dubokoj traumi iz djetinjstva', kaže Novak, prema čijem je nagrađivanom romanu napravljena i radio-drama te predstava u ZKM-u, a sprema se i film.

'Iskustvo je slično onome da neke knjige možda ne bi trebalo prevoditi. Možda ne bi od njih trebalo praviti ni film', šali se, dodajući kako je otpočetka bio svjestan toga da ne želi filmom prepričavati roman. 

'Ono što je u njemu dobro je priča, a sad, je li tekst dobar, o tome bi se dalo diskutirati. Pripovjedno je on prilično prljav, meandrirajući, što u knjizi funkcionira, ali na filmu ne baš. Zato smo redatelj i glavni scenarist Rok Biček i ja zadnje tri i pol godine radili na tome da detektiramo pravu priču, da nađemo onaj međuljudski odnos koji ćemo gurnuti u prvi plan', kaže Novak.

Novak ju je, ispričala je na tribini, za prijevod dobio 'mic po mic'. Najprije je za Londonski sajam knjiga prevela odlomak, tridesetak stranica, za publikaciju koja je uključivala izvatke iz nekoliko hrvatskih romana, a potom i prvih sto stranica romana za jedan europski projekt. Na koncu se upoznala sa samim Kristianom.

'Tada se već govorilo o filmu koji će se snimati prema knjizi, a nas dvoje smo se našli na kavi ispred kina Europa i on me pitao bih li mu cijelu knjigu prevela za mjesec dana, za potrebe filmske produkcije. Rekla sam da ne bih, ali da mogu prvih sto stranica, nakon čega je on za ostatak našao druge prevoditelje. Kasnije smo opet razgovarali i rekao je kako bi bilo zgodno da prevedem cijelu knjigu. Preporučila sam da se u to ne upuštamo prije nego što nađemo izdavača i tako je i bilo. Jednostavno je sve išlo tako da sam se osjećala obaveznom odraditi to nakon što sam krenula u dvije trećine seljačkog dijela romana i zaglibila u tome', našalila se Elias-Bursać, dodajući da je i prvih sto stranica gradskog dijela priče nosilo svakojake prevoditeljske izazove.

Kad je u pitanju njena borba s prevođenjem međimurskog dijalekta, rekla je kako je ruralne elemente uvodila vrlo lagane ruke, skupljajući i sastavljajući svojevrstan leksikon izraza ruralnog govora iz raznih američkih krajeva.

'Svojedobno je prevoditelj Slobodan Drenovac preveo 'Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja' na engleski i u toj njegovoj verziji Anđa je Angie, a sastanak Saveza komunista na početku drame odvija se na američkom južnjačkom, što je zgodno za satiru, ali u slučaju mračne 'Črne mati zemle' nisam mogla ići tim putem. Trebalo je na sve jako paziti pa sam sastavila tridesetak izraza stereotipnih za ruralni engleski, poput 'reckon' za misliti, 'yonder' za tamo, 'much obliged' za hvala, 'womenfolk' za žene, 'howdy' za zdravo, a bilo ih je i jako smiješnih, kao što su 'collywobbles' za bolove u trbuhu ili 'skeezicks' za fakinčiće, kakvih je dosta u romanu', ispričala je Elias-Bursać.

Jedan od zanimljivijih izazova bio je, kaže, prijevod imena spodoba koje muče glavnog junaka 'Črne mati zemle' Matiju. Radi se, dakako, o Hešti i Pujti, čija imena dolaze od zvukova vezanih za zivkanje kokoši.

'Nijedan Amerikanac ne bi shvatio Heštu i Pujtu pa sam na YouTubeu pronašla jedno takmičenje sa Srednjeg zapada SAD-a, gdje su se ljudi natjecali u tome tko će najbolje zivkati kokoši. U dogovoru s Kristianom na kraju smo došli do imena Bacawk i Chickichee', kaže Ellen Elias-Bursać, prije Novaka od domaćih autora prevela je, među ostalima, Davida Albaharija, Ivanu Bodrožić, Slavenku Drakulić, Dašu Drndić, Dubravku Ugrešić, Igora Štiksa i Vedranu Rudan.

Potresan prijevod

Ellen Elias-Bursać živi u Bostonu, a u Zagreb je došla na studije, provela 18 godina u njemu i 1990-ih vratila se u Ameriku. Svako malo ipak se vrati, a prije dvije godine i šest mjeseci i predavala je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Predavala je i na Harvardu te prevodila i na Haškom tribunalu. Ipak, kako je ispričala na tribini, unatoč iskustvu u Haagu, najpotresniji tekst koji je prevodila upravo je dio iz 'Črne mati zemle', u kojemu Matija ubija psa. 

'Trebalo mi je nekoliko dana da se oporavim od toga. Jednostavno, vrlo je to teško jer je u pitanju dijete', rekla je.

Na pitanje što je to u priči o međimurskom dječaku privuklo američke urednike rekla je kako je to jednostavno moć njegova puta.

'To njegovo putovanje i kako se nosi sa strahovima i raznim situacijama moćno je kako na hrvatskom tako i na engleskom. Zanimljivo mi je bilo iskustvo s prvom urednicom u Amazon Crossingu, koja je čitala tekst od rečenice do rečenice, da bi ga potpuno izbrusila, i koja je na kraju izašla sa sasvim drugom pričom. Mislila je da su spodobe zapravo dobri duhovi iz prošlosti i da se radi o magijskom realizmu. Nije ljubiteljica psiholoških priča poput ove, tako da si je sve živo organizirala tako da 'Črnu mati zemlu' doživi na svoj način. Nisam vjerovala da je to moguće, ali u svakom slučaju lijepo je uredila tekst, nije ga iskvarila, mada ga je shvatila drugačije', ispričala je Elias-Bursać.

Osvrnula se i na generalni interes Amerikanaca za prijevodima hrvatskih naslova.

'Prijevode hrvatskih knjiga objavljuju najčešće mali, specijalizirani butik-izdavači, koji su se pojavili jer mnoge zemlje nude potpore za objavljivanje svoje književnosti. To radi i Hrvatska i mnoge druge manje zemlje pa sada u Americi ima pedesetak manjih izdavača koji objavljuju 10-15 naslova godišnje i ne očekuju da će prodati više od 1000 do 2000 primjeraka tih knjiga. Honorare za prijevod i autora isplaćuju preko spomenutih potpora i fondova. Naravno, ima i velikih, klasičnih izdavača koji žele samo hitove i u taj rang su uspjeli ući Daša Drndić, Dubravka Ugrešić i David Albahari, koji se dosta prodaju. Za Amazon sam prije Novaka prevodila Štiksa i nudili su ga pretplatnicima preko Primea te tako dobili preko 500 komentara na knjigu i to od publike na koju nisam naučila, od ljudi koji nisu intelektualci, studenti, koji nisu zainteresirani za istočnu Europu, za eksperimentalnu književnost i koji, na kraju krajeva, nisu naučeni ni na prijevode. Mnogima od njih se svidjelo i bilo mi je sasvim novo iskustvo doći do takvih čitatelja', ispričala je Elias-Bursać.

I Novak se osvrnuo na suradnju s Amazon Crossingom.

'Jako su temeljiti i taj korporativni pristup malo me plašio i ispunjavao nelagodom, mene, tipa s knjigom o dječaku iz Međimurja, ali je na kraju to bilo prilično fascinantno iskustvo u kojem su se cijelo vrijeme konzultirali i sa mnom pa sam puno naučio', kaže Novak, čiju je 'Črnu mati zemlu' Amazon Crossing, osim u tiskanom izdanju, objavio i u izdanju za Kindle te kao audioknjigu.

Publici je na tribini ispričao i o tome zašto u pisanju koristi dijalekt.

'Ne mogu napisati književni tekst samo na hrvatskom standardu, a vjerujem da neću napisati ni roman na kajkavskom. Treba mi oboje jer ono što mi je emotivno najnabijenije stavljam u dijaloge, dok mi standard treba za kompleksniji kognitivni sadržaj. Nije da mi je to neka strategija, samo ispada da tako radim jer mi likovi samome moraju zvučati dobro. Pa ne mogu Međimurce pisati kao likove iz hrvatskog filma devedesetih koji govore 'zaboga' i 'u slast'. Tko je to ikad rekao? Za pisanje mi, prema tome, trebaju i standard, ali i sve ostalo što čini hrvatski jezik i jezike s kojima sam u kontaktu. A opet, u svemu tome ono što me najviše zanima je priča. Jezik je bitan, ali ne želim da previše odvlači pozornost s priče', kaže Novak.

Na pitanje zašto bira teške teme rekao je da su jednostavno s njim od djetinjstva.

'Moje selo blizu je romskog naselja, krijumčarenje ljudima nama je Međimurcima poznato još od sredine devedesetih, ali ja svejedno Međimurje ne vidim kao mračno područje i jednog bih dana volio i živjeti u njemu. Pokažite mi, uostalom, bilo koju zgradu u Zagrebu i u svakoj od njih naći ćete barem jednu prekrasnu i barem jednu odvratnu priču. Trenutno sam stvaralački u fazi kad me više zanimaju te mračne priče, unutarnje kontradikcije, stvari koje sam sebi zamjeram, a ako želim četiri godine raditi na nekom tekstu, biti mu blizu cijelo to vrijeme, onda stvarno trebam pisati o onome što me dubinski pogađa', rekao je Novak.

  • +17
  • +14

Črna mati zemla

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!