No to nije jedini sporan moment u financiranju Noći hrvatskog filma i novih medija. Naime Ministarstvo kulture nije dodijelilo sredstva ovoj manifestaciji u kategoriji audiovizualnih, nego vizualnih djelatnosti, izjednačivši time novu filmsku manifestaciju s izložbama, monografijama umjetnika i ostalim likovnim događanjima. To, naravno, nema nikakve veze jedno s drugim i baš zbog toga pobuđuje ozbiljnu sumnju u legitimnost dodjele proračunskog novca Umjetničkoj organizaciji Noć hrvatskog filma koju umjetnički vodi redateljica i producentica Irena Škorić.

Sporno je i to što su sredstva dodijeljena mimo prijedloga Povjerenstva za vizualne djelatnosti Ministarstva kulture, sastavljenog od uglednih likovnih stručnjaka, koje novoj filmskoj manifestaciji nije dodijelilo ni lipe, i to ni prije ni poslije revizije.

Na osnovi svega se može zaključiti da je Ministarstvo kulture zapravo namjerno 'sakrilo' informaciju o dodjeli novca filmskoj manifestaciji u kategoriju vizualnih djelatnosti, znajući da tim postupkom radi 'prekršaj' i da bi dodjeljivanje novca toj filmskoj manifestaciji u kategoriji audiovizualnih djelatnosti moglo izazvati brojna neugodna pitanja filmske zajednice, ali i likovnjaka, iz čije košarice je budžet otišao u filmsku manifestaciju.

Naime Noć hrvatskog filma i novih medija nije prošla na natječaju HAVC-a i nije joj iz tog fonda dodijeljena financijska potpora, dakle bez novca Ministarstva kulture ova se manifestacija ne bi ni mogla održati.

Doduše, sva povjerenstva i kulturna vijeća pri Ministarstvu kulture samo donose prijedloge, dakle imaju savjetodavnu funkciju, što znači da ministar ili zamjenik ministra ima diskrecijsko pravo i može mijenjati njihove odluke, što se očito dogodilo i u ovom slučaju. Rezultati ovog natječaja doneseni su još za mandata Andree Zlatar Violić i njezinog tadašnjeg zamjenika, a danas nasljednika Berislava Šipuša, s kojim je Škorić dosta surađivala na zajedničkim filmskim i glazbenim projektima

To su nam potvrdili i u Ministarstvu kulture, pozivajući se na Zakon o sustavu državne uprave, kojim je dopušteno da odluke nadležnog ministarstva donosi nadležni ministar ili njegov zamjenik, odnosno da ima diskrecijsko pravo u donošenju određenih odluka. Nadalje, pokrivaju se i Pravilnikom o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi te Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, prema kojem korisnik državnog proračuna, odnosno ministar, fiskalno odgovara 'za zakonito i namjensko korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja'.

Također, smatraju da 'nigdje ne piše da Ministarstvo kulture ne može ili da se odreklo financiranja filmskih manifestacija osim Pulskog festivala', koji se po njihovom tumačenju čak 2011. iz HAVC-a vratio u sustav financiranja Ministarstva. Drže da se ingerencije HAVC-a, Ministarstva kulture, pa i Zaklade Kultura nova, koja također podržava filmske projekte, nadopunjuju i intersektorski surađuju te da Ministarstvo kulture ne financira proizvodnju filma, ali 'može financirati manifestacije, istraživanja, multidisciplinarne projekte koji obuhvaćaju i film, kao što podržava i projekt digitalizacije kinodvorana u suradnji s lokalnom samoupravom'.

Iz takvog tumačenja Ministarstvo kulture izvlači zaključak da je Noć hrvatskog filma i novih medija interdisciplinarna manifestacija, zamišljena na tragu Noći čitanja, Noći muzeja i Noći kazališta, koja između ostaloga 'doprinosi senzibiliziraju i stvaranju novih publika'. Naime po njima je na prvoj Noći hrvatskog filma posebno prezentiran i doprinos hrvatskih autora glazbe filmu, a ove godine će biti usmjerena na filmski plakat.

'Smatramo da takva interdisciplinarna inicijativa zaslužuje podršku u procesu svog razvoja, kao što smo podržali Subversive festival koji obuhvaća i filmski program, Festival suvremenog židovskog filma, Vukovar film festival, Međunarodne dane arheoloških filmova, program rada Audiovizualnog odjela MSU-a za dokumentarni film o Radovanu Ivšiću...', poručuju iz Ministarstva kulture.

Također nam je objašnjeno da se svim vijećima na početku rada, nakon godišnjeg javnog Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, sugerira da u projekcijama budžeta svakako ostave 10, 15 posto ukupnih sredstava za naknadne zahtjeve koji dolaze tijekom godine. Prevedeno na svakodnevni jezik, to znači za naknadne odluke ili intervencije s najvišeg vrha, one koje uglavnom dolaze nakon odbijenice.

U Ministarstvu kulture zaključuju da je odluka o financiranju Noći hrvatskog filma i novih medija donesena nakon što se iz izvješća ove manifestacije mogao dobro vidjeti uspjeh prvog izdanja, održanog u osam gradova Hrvatske, u kojima je u jednoj večeri prikazano više od 250 filmova, od digitalno restauriranih hrvatskih klasika do debitantskih ostvarenja, što je popratilo oko 10 tisuća gledatelja. Stoga su joj odlučili dati potporu i ove godine kako bi pokazali da podržavaju takvu manifestaciju.

Naime Ministarstvo kulture je i prošle godine Noći hrvatskog filma... dodijelilo u istoj kategoriji - vizualne umjetnosti, likovne monografije, dizajn i arhitektura - 50 tisuća kuna, dakle gotovo dvostruko manje nego ove godine. S obzirom na to da darovnica Ministarstva kulture raste geometrijskom progresijom, znači li to da će ova interdisciplinarna manifestacija, na kojoj se prepliću film, glazba i plakati, iduće godine dobiti 150 tisuća kuna? Ili će visina potpore, odnosno to hoće li ova manifestacija uopće dobiti potporu, ipak ovisiti o tome koja će administracija biti na vlasti?