interviju

Kako Hrvatska vizualna kultura stoji u svijetu?

  • Autor: LP
  • Zadnja izmjena 27.06.2019 15:41
  • Objavljeno 27.06.2019 u 15:38
tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: BRANIMIR KRALJ

Linda Mateljan vizualna je umjetnica s iskustvom u raznim medijima i suosnivačica Zaklade Ikon Arts koja promovira hrvatsku vizualnu umjetnost u SAD_u i značajno pridonosi promociji hrvatske vizualne umjetnosti i kulture

Urednica je publikacije Dis/Inheritance: New Croatian Photography u kojoj je predstavljena nekolicina poznatih mladih hrvatskih fotografa.

Razgovarali smo s Lindom o tome kako Zaklada Ikon Arts pristupa umjetnicima, koji su njezini pogledi na suvremenu hrvatsku vizualnu umjetnost te o mnogočemu drugom.

  1. Dis/Inheritance (Anti/Nasljeđe) New Croatian Photography je zbirka radova devet suvremenih hrvatskih fotografa. Kako ste izabrali fotografe koje ćete predstaviti publikacijom?

Širina rada hrvatskih fotografa je impresivna, a pokušaj uključivanja svakog pojedinca na naš prvi popis učinio bi zadatak nemogućim. Tako smo u bliskoj suradnji s Hrvojem Slovencom utvrdili kriterije koji ograničavaju naš odabir na one s akademskim i profesionalnim utemeljenjem u fotografiji. Imajući to na umu, odabrali smo fotografe čiji se rad približio medijima i temama iz različitih perspektiva.

2.Recite nam nešto više o autoru knjige, Donu Mengayu.

Dr. Donald Mengay vizualni je umjetnik i pisac koji je pridonio mnogim publikacijama u SAD-u u posljednja dva desetljeća. On je kolega Hrvoja Slovenca, suradnika na objavljivanju publikacije. U početku smo se obratili dr. Mengayu želeći njegov doprinosu oko uvoda knjige, no on je bio toliko impresioniran radovima da je inzistirao na pisanju o svakom od fotografa. Upravo njegova analiza dobro prikazuje povijesnu i međunarodnu perspektivu umjetničkog koncepta odabranih autora.

3.Vidimo da svaki od fotografa ima svoj specifični stil koji se ponekad udaljava od formalne estetike. Bave li se suvremeni fotografi i drugim pitanjima, poput gender problematike, nacionalnog identiteta i sličnih filozofskih tema?

Doista. Fotografi u knjizi fokusirani su na različite teme. Otkad je započela studij psihologije i sociologije, Petra Mrsa se zanimala za stanje ljudske psihe i međuljudske odnose, uključujući rodna pitanja. I to je vidljivo u njezinim radovima. Svaki od Mrđenovićevih fotografskih eseja pristupa nacionalnom određenju kroz drugačiji objektiv, a Opalićev pojam "domovine" slojevit je, od rodnog doma do sela koje ga okružuje, zatim velike nacije, i na kraju cijelog svijeta. Autori također propituju i prirodu medija. Rad Maše Bajc identificiran je kao “meditacija… o prirodi postojanja i načinu na koji fotografija doslovno uspijeva u vremenu, kao i način na koji se fotografija umiruje u vremenu… u dvostruko autorefleksivnoj gesti.“ Luka Kedzo dekonstruira kameru i okreće je prema samoj sebi….

4. Možete i malo pojasniti pozadinu naziva knjige Dis/Inheritance (Anti/Nasljeđe)?

Hrvoje Slovenc je predložio naslov Dis / Inheritance, i odmah smo znali da je to odličan naslov jer svaki fotograf istražuje »naslijeđenu« povijest - bilo da je ona kulturna ili tehnološka - dok istodobno istražuje svijet oko i izvan nje.

5. Smatrate li da hrvatska kultura dovoljno zastupljena u svijetu? Izgleda da mnogi naši umjetnici imaju svjetsku reputaciju.

Nema sumnje da su hrvatski umjetnici na globalnoj razini doživjeli impresivnu karijeru.. Hrvatska kreativna kultura bogata je i raznovrsna. Određeni umjetnici i dizajneri već su vrlo dobro predstavljeni u SAD-u. MOMA je Sanju Iveković počastila samostalnom izložbom, Mirko Ilić je u stalnom postavu muzeja (da ne spominjemo njegov komercijalni uspjeh), a i David Maljković jako puno izlaže. No, ima tu mnogo više. "Nova generacija" umjetnika (ako ih mogu tako nazvati) dobiva više paženje i prilika. Na primjer, slikara Zlatana Vehabovića predstavlja galerija Marca Strausa, a Dora Budor nedavno je dobila stipendiju poznate Zaklade Guggenheim. Imajući to na umu, karijera u kreativnim umjetnostima može biti izazovno putovanje. Zato se često usredotočujemo na mlađe umjetnike, dizajnere i fotografe, s nadom da će svi projekti koje pokrenemo imati pozitivan učinak na njihove karijere. U pogledu toga je li hrvatska kultura dovoljno zastupljena u svijetu? Ja kažem: što više, to bolje!

6. Jeste li zadovoljni načinom na koji tradicionalni mediji tretiraju teme iz kulture?

To je teško pitanje jer je širina medija jako velika. Moje dvije omiljene publikacije su https://www.culturedmag.com i https://www.aestheticamagazine.com/. Digitalne tehnologije promijenile su tradicionalni svijet kulturne proizvodnje i promocije. Publika se sve više susreće s kreativnom praksom putem svojeg angažmana na internetu – bez obzira je li njihov angažman dokumentiran od organizatora izložbi, kreativaca ili publike. Također, dio cijele priče je i jezik koji ih okružuje, kao što su kritike i recenzije, blogovi i dijeljenje na stranicama društvenih medija. Postavili smo Ikon Review kako bismo pokušali iskoristiti ovaj obrat u poimanju medija. Razvili smo digitalnu platformu u stilu časopisa, kao i relevantne platforme društvenih medija, kako bismo dosegli što je moguće širu publiku. To je posebno važno jer je naše područje interesa drugačije od tradicionalnih oblika kulture i umjetnosti.

7. Zaklada Ikon Arts je neprofitna organizacija koja promovira hrvatske umjetnike u SAD-u, kako je došlo do tog projekta?

Katarina Milićević i ja osnivačice smo Ikon Art Zaklade. Obje imamo hrvatske korijene i živjele smo u Zagrebu određeno vrijeme, dolazeći u dodir sa suvremenom hrvatskom kreativnom kulturom. Nismo bile u doticaju s ovim aspektom Hrvatske dok smo odrastale jer nije bilo organizacije ili platforme na engleskom jeziku koja bi to olakšala. Tako smo osnovale Ikon Arts Foundation. New York je bio idealno mjesto za sjedište Zaklade jer je to grad u kojem se susreću svjetske kreativne i komercijalne sile, a to otvara brojne mogućnosti za suradnju. Osnovali smo 'kreativni savjetodavni odbor' sastavljen od profesionalaca iz SAD-a i Hrvatske, kao što su kustosica Branka Benčić i snimateljica Vanja Cernjul te smo povećali našu mrežu suradnika u SAD-u. Željeli smo povezati direktore umjetničkih i dizajnerskih sajmova, galeriste i medije. Vrlo smo sretni što imamo istomišljenike, komercijalne i vladine sponzore, savjetnike i volontere koji su pomogli olakšati rad Ikon Art Zaklade.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

8. Na koji način dolazi do suradnje Zaklade Ikon Arts i umjetnika?

Misija Zaklade Ikon Arts je potaknuti bavljenje hrvatskom kreativnom kulturom. Iako je naš glavni tim osnovan u New Yorku, većina naših suradnika nalazi se u Hrvatskoj, a naša publika je globalna. Od samog početka usvojili smo digitalni pristup i uspostavili Ikon Review - on-line magazin koji omogućuje čitateljima da otkriju rad novih kreativaca iz Hrvatske putem eseja i intervjua. Također smo integrirali relevantne kanale društvenih medija kako bismo obuhvatili što je moguće širu publike. Trenutno više od 80% naše publike čine čitatelji izvan Hrvatske.

Do sada su naši izvanmrežni projekti bili u New Yorku. Predstavili smo izložbu 'Bilješke o poništenju' u Garisu i Hahnu (na kojoj su Igor Eškinja, Vlatka Horvat, Igor Grubić, Tina Gverović, Zlatko Kopljar, Dino Zrnec, Damir Očko, Hrvoje Slovenc, Viktor Popović i Ljiljana Mihaljevi te kustosica Branka Benčić , Marko Tadić u sklopu Pulse Points na Pulse Art Fair NYC, i hrvatski produkcijski dizajneri (Grupa, Numen / For Use, Ruđer Novak-Mikulić i Marija Ružić, Roman Vlahović, Svjetlana Despot i Sanja Rotter) u Wanted Design NYC…

Budući da smo mala organizacija, učinkovito korištenje naših resursa je ključno. Stoga je naša strategija da se usredotočimo na grupne prezentacije i tako što više zainteresiramo profesionalce iz industrije i medija.

9.I sami ste kreativna umjetnica s bogatim stvaralaštvom, ima li nešto što biste posebno izdvojili?

Tijekom svoje karijere radila sam kao vizualna umjetnica, kreativna direktorica, marketinška stručnjakinja i strateg. Ono što me pokreće je  rad na projektima koji potiču znatiželju te istražuju mogućnosti na koji način kreativnost može ostvariti pozitivan utjecaj na društvo. Kreativna kultura ne samo da nam može pružiti estetsku viziju svijeta, nego i zanimljivu perspektivu o kontekstu i pitanjima našeg vremena. To je oblik ljudskog intelektualnog postignuća koje ima specifičnu društvenu vrijednost.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!