Najveća prijetnja hrvatskim prirodnim resursima nisu prevelik izlov ribe, pa čak niti masovni turizam, nego upravo devastacija obale. Zabranom bušenja, rudarenja i ribolova na obalnom području ova se prijetnja može smanjiti. Benefiti ograničavanja ljudskog utjecaja na zaštićeno područje prelijevaju se i na okolna područja. U Jadranskom moru već postoje mnoga prirodna čuda koja su zaštićena, ali to nije dovoljno. Želimo podići svijest o još jednom otoku koji treba zaštitu, a to je otok Lastovo, dom mnogih endemskih vrsta i prepun prirodnih resursa i nevidljivih stvorenja koja bi mogla promijeniti krajolik budućnosti.

'Učiniti nevidljivo vidljivim' naziv je višeslojne edukativne i informativne izložbe namijenjene podizanju svijesti javnosti. Koncept izložbe čvrsto se temelji na istraživanju dr. sc. Zrinke Ljubešić, čija se inicijativa za podizanje svijesti o razornom utjecaju ljudske intervencije na podvodne organizme, obalni teren i tome kako su svi međusobno povezani stavlja u prvi plan kroz angažman znanstvenih, umjetničkih i lokalnih zajednica.

Kako bismo aktivirali javnost i podržali znanstvenike u njihovim inicijativama da stvore no-take zonu, uključili smo tim međunarodnih i lokalnih umjetnika, obalnih inženjera, World Wildlife Fund i lokalne zajednice kako bismo stvorili sveobuhvatan pregled situacije i potrebe za zaštitom područja.

Tim umjetnika zaduženih za prevođenje ovog složenog znanstvenog jezika u multisenzorno audiovizualno iskustvo čine Ivan Marušić Klif: snažno ime na hrvatskoj dizajnerskoj i medijskoj umjetničkoj sceni, angažiran u stvaranju kinetičkih, svjetlosnih i video instalacija te Francisca Rocha Goncalves, interdisciplinarna umjetnica i istraživačica koja djeluje na sjecištu zvuka, znanosti i ekološkog aktivizma.

Umjetničko djelo koje će ostvaritii temeljeno na istraživačkim materijalima bit će predstavljeno kao višeslojna informativna i edukativna izložba s audiovizualnim i performativnim radovima u srpnju 2025. u sklopu programa Jelsa Art Bijenala 2025.

Jelsa Art Bijenale 2025 je dio CO-VISION-a: kreativnog i participativnog projekta koji priča priču o europskoj prirodnoj baštini. Projekt CO-VISION uključuje osam umjetničkih partnera iz cijele Europe: Athens Digital Arts Festival (Grčka), Eufònic festival (Španjolska), Transylvania Trust (Rumunjska), KIKK festival (Belgija), LAB852 (Hrvatska), Rencontres Audiovisuelles (Francuska), Signal festival (Češka) i četiri tehnička partnera: Europski institut za dizajn (Italija), Mapa das Ideias (Portugal), Sveučilište NTNU (Norveška) i Sveučilište XAMK (Finska).

Co-vision ima za cilj ostaviti konkretan trag: očuvanje kolektivnog sjećanja na europsku prirodnu baštinu kroz arhivu digitalnih djela dostupnu svima - građanima, dionicima i institucijama - počevši od 2026. Virtualni prozor za dokumentiranje trenutnog stanja lokalnih krajolika i divljih životinja, povijesni zapis transformacije okoliša i njegove krhkosti: kulturna baština osmišljena posebno za buduće generacije. Audiovizualne instalacije, video mapiranje, interaktivne skulpture i performansi ponudit će suvremenu naraciju o europskoj prirodnoj baštini koja se razvija te spaja publiku, stručnjake i umjetnike u dijalog kako bi izgradila zajedničku priču o prirodnoj baštini dostupnu svima.

Osim Jelsa Art Bijenala, u projekt Co-Vision uključeno je još sedam umjetničkih i četiri tehnička partnera.

Videocittà (Italija) odabrao je za svoju umjetničku temu Pinus pinea, klasični bor, ikonu mediteranskog krajolika i nijemog svjedoka rimske povijesti, sada ugroženog brašnastim stjenicama, gljivicama i kukcima te u opasnosti od nestanka. Atenski festival digitalne umjetnosti (Grčka), usmjerava se na fenomen širenja meduza kao posljedicu neravnoteže u oceanima. Festival Eufònic (Katalonija, Španjolska) posvećen zvučnim, vizualnim i digitalno-izvedbenim umjetnostima istražio je krajolik Delte de l'Ebre s njegovim autohtonim vrstama. Festival digitalne umjetnosti KIKK (Namur, Belgija), koji istražuje presjek umjetnosti, znanosti i tehnologije, bavi se bioraznolikošću kroz vrijeme, s naglaskom na rijeke Sambre i Meuse te Strudiellu devonicu, jedan od najstarijih poznatih fosila kukaca na svijetu.

Udruga Rencontres Audiovisuelles (Francuska), koja organizira Festival video mapiranja, fokusira se na eroziju veličanstvenih litica u zaljevu Somme, koje se zbog čestih oluja povećavaju za oko 30 cm svake godine, ugrožavajući ravnotežu ekosustava. Festival digitalne umjetnosti Signal (Češka), s jakom predanošću održivosti okoliša, istražuje prirodnu baštinu 'Moravske Amazone', najveće europske prašume gdje se rijeke Morava i Dyie spajaju i gdje mnoge ugrožene vrste pronalaze utočište. Transylvania Trust (Rumunjska), posvećen zaštiti kulturne baštine, usredotočuje se na vrijednost krajolika i zaštićenih vrsta rijeke Somes kao ključnog dijela lokalne prirodne baštine, ističući rizike s kojima se suočava zbog klimatskih promjena.

Tehnološka podrška pruža se od strane Sveučilišta NTNU u Norveškoj, koje će razviti najsuvremenija tehnološka rješenja za digitalizaciju sadržaja digitalne arhive, osiguravajući da se djela i informacije sačuvaju i upotrebljivi su na inovativan i trajan način. Sveučilište primijenjenih znanosti jugoistočne Finske Xamk odgovorno je za definiranje Zelenih smjernica koje će voditi rad partnera u skladu s načelima održivosti, brige za okoliš, kružnog gospodarstva i promicanja kulturne baštine. Istituto Europeo di Design (IED) razvit će Nacrte u dva komplementarna rezultata: kritičko-analitičko izvješće koje će pružiti konceptualnu i metodološku osnovu te vizualni prikaz za neposredni komunikacijski utjecaj. Konačno, Mapa das Ideias (Portugal), referentna točka za prakse sukreacije i kulturne inovacije, bit će odgovorna za izradu smjernica za kreativnu razmjenu, definiranje modaliteta participativnog procesa u lokalnim debatama, osiguravajući ravnopravnu i poticajnu razmjenu među sudionicima svih umjetničkih projekata.