Na izložbi 'Sutura' autorica ispunjava Francuski paviljon balončićima u varijaciji instalacije 'Zrak' iz 2003. Iako tim djelom stvara atraktivan i ugodan ambijent koji priziva na dječju zaigranost, mjehurići, napravljeni od vode kojim su se prala tijela žrtava narko-kriminala u Meksiku, upozoravaju na ozbiljnu temu.

U verziji za zagrebačku izložbu neće se koristiti voda iz mrtvačnice, nego će balončići asocirati s platnom koje će se napraviti za izložbu, a također je povezano sa žrtvama ekstremnog nasilja u Meksiku, odnosno s njezinim novim radom koji još nema ime i koji će tijekom idućeg tjedna nastati u suradnji s članovima ovdašnje LGBT zajednice.

Oni će šivanjem spojiti platna koja su upila ostatke brutalnosti nedavnih ubojstava triju transrodnih prostitutki u Ciudad Juarezu, s kojima je Margolles proteklih godina surađivala u svom umjetničkom radu.

'To neće biti samo priča o spajanju, nego i proces žalovanja, sudionici će u rad unijeti sebe, svoje priče i iskustva', rekla je za Hinu kustosica izložbe Karla Pudar.

Dodala je kako je umjetnica i ranije radila s lokalnim zajednicama, vezla je s meksičkim ženama, no zagrebačka izložba neće biti povezana s tradicionalnim ulogama već, napomenula je, gotovo kirurškim šavom koji spaja više platna (odakle i naslov izložbe) kao da želi iscijeliti sve te zločine.

Margolles je prošle jeseni bila na rezidenciji u Zagrebu, kada je u korelaciji s lokalnim specifičnostima napravila svoj drugi novi rad koji će sada predstaviti - 'Štoviše, trava raste'.

Riječ je o fotografskom diptihu i videu iz rujna 2017., kojim je dokumentirala akciju uklanjanja bilja koje je prekrivalo stare tračnice vlaka u dvorištu Studentskog centra, vraćajući u prvobitno stanje rijetko spominjanu, sramotnu epizodu povijesti Studentskog centra iz vremena Drugog svjetskog rata.

'U to je vrijeme Studentski centar bio nacistički sabirni logor, umjetnica svojim činom simbolički otkopava taj podatak o kojemu se rijetko govori', objasnila je Pudar, koja je kustosica izložbe uz Alejandru Labastida i u suradnji s Martom Kiš, kustosicom Francuskog paviljona.

Radovi Terese Margolles, koji jedinstvenim umjetničkim jezikom kroz suptilne geste daju glas nasilno ušutkanim žrtvama, međunarodno su priznati.

Izlagala je u svim važnijim institucijama i na manifestacijama, Venecijanskog bijenala i Manifeste do Guggenheima i MUAC-a (Meksičkog muzeja suvremene umjetnosti).

'Margolles stvara snažna umjetnička djela koja problematiziraju socijalne i ekonomske norme društva, koje smrt - nasilnu, onu drugih i drugačijih – prihvaća kao normalnost. Njezin izričaj prvenstveno je hrabar, ona propituje, ali i krši društvene i umjetničke konvencije', ističe se u najavi izložbe.

Izložba "Sutura", kojom Kultura promjene Studentskoga centra u novoj godini nastavlja svoj likovni program i autoričino je prvo samostalno izlaganje u ovom dijelu Europe, ostaje otvorena do 24. veljače.