gost festivala svjetske književnosti

Igor Štiks: 'Osjećao sam se pomalo kao uljez u svijetu književnosti'

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 10.09.2017 10:15
  • Objavljeno 10.09.2017 u 10:10
Igor Štiks

Igor Štiks

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Zagrebački program 5. izdanja Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture zaključilo je 9. rujna gostovanje nagrađivanog hrvatskog književnika i znanstvenika s britanskom adresom Igora Štiksa, koji je u Kinu Europa predstavio novi roman 'Rezalište', svoje prvo prozno djelo nakon jedanaest godina stanke

Festival se ove godine održao od 3. do 9. rujna paralelno u Zagrebu i Splitu. Goste posljednjeg zagrebačkog književnog programa pozdravio je programski direktor festivala i glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

Zahvalio je svim književnim gostima kako zagrebačkog tako i splitskog dijela festivala, svim njegovim posjetiteljima 'zbog kojih sve to i radimo', 'malom ali učinkovitom' programskom timu, njegovom programskom odboru, volonterima, te pokroviteljima 'bez kojih festivala ne bi ni bilo'.

Najavljujući posljednjeg gosta posljednjeg ovogodišnjeg festivalskog programa, Serdarević je istaknuo kako je riječ o izuzetno cijenjenom autoru. Ove godine, kao prvo prozno djelo nakon jedanaest godina stanke, Fraktura je objavila Štiksov treći po redu, kratki roman 'Rezalište', rekao je Serdarević.

Rezalište

Rezalište

Izvor: Promo fotografije / Autor: Fraktura

Štiks je istaknuo kako nikada nije prestao pisati; u tih 11 godina stanke pisao je poeziju, napisao dvije drame, puno znanstvenih članaka, uredio niz knjiga, doktorirao.

Čitavo to vrijeme pratio ga je roman 'Elijahova stolica', kojemu je popularnost dala 'vlastiti život' i niz prijevoda na brojne svjetske jezike, što ga je često, kako je napomenulo, dovodilo u dvosmislenu poziciju.

Elijahova stolica

Elijahova stolica

Izvor: Promo fotografije / Autor: Fraktura

'Moj je akademski rad prepoznat u akademskom svijetu, dok moj književni rad prate ljudi zainteresirani za književnost koje ne zanima akademski rad, što me je često dovodilo u poziciju da ne znam koju ulogu treba igrati', pojasnio je.

'Kako nisam pisao prozu, osjećao sam se pomalo kao uljez u čitavoj toj književnoj priči jer sam morao pratiti roman i jer su me doživljavali kao pisca, dok sam se ja zapravo bavio nekim drugim stvarima. No, danas se nakon 11 godina nalazim ponovno u ulozi pisca i jako sam uzbuđen', napomenuo je.

Igor Štiks (1977.) pisac je i znanstveni suradnik Sveučilišta u Edinburgu. Za svoj književni i javni rad dobio je francusko odlikovanje Vitez umjetnosti i književnosti. Objavio je još dva nagrađivana romana, 'Dvorac u Romagni' (2000.) i 'Elijahova stolica' (2006.), prevedena na petnaest jezika.

Dvorac u Romagni

Dvorac u Romagni

Izvor: Promo fotografije / Autor: Fraktura

Na engleskom kao petnaestom prevedenom jeziku, u izdanju Amason crossinga, knjiga 'Elijahova stolica' (The Judgment of Richard Richter) u SAD-u se probila na prvo mjesto najprodavanijih knjiga Kindle storea u kategoriji povijesnih romana, te na sedmo mjesto ljestvice najprodavanijih knjiga, i to u samo mjesec dana od kad je 1. kolovoza uvrštena u prodaju najveće knjižare e-knjiga na svijetu.

Amazon crossing priprema i novo englesko izdanje Štiksovog prvijenca 'Dvorac u Romagni'.

Oba je romana u nas objavio nakladnik Fraktura, u čijem su izdanju izašli i Štiksov prvi dramski tekst 'Brašno u venama' (2016.), esej 'Pravo na pobunu' (2010.), koji supotpisuje sa Srećkom Horvatom, zbornik 'Dobro došli u pustinju postsocijalizma' (2015.), publicistička knjiga 'Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj' (2016.), kao i knjiga pjesama 'Povijest poplave' (2008.).

Pravo na pobunu

Pravo na pobunu

Izvor: Promo fotografije / Autor: Fraktura

Stari sukobi nikad ne stare

Njegov kratki roman 'Rezalište' najavljen je kao napeta i zanimljiva obiteljska povijest opterećena politikom 20. i 21. stoljeća, u kojoj se autor spajajući tragediju i humor bavi emocijama i nemogućnošću da se prošlost i osobe iz vlastitih života izrežu škarama.

'Stari sukobi nikada ne stare; oni žive zauvijek s nama – vrijeme tu ništa ne mijenja, ono je za ljude iz romana ponovno počelo teći kada su se nakon 25 godina svi zajedno vratili za isti stol. No, ni oni više nisu isti ljudi, a ono što je ključno je da oni prvo pokušavaju jedni drugima ispričati ono što se dogodilo za što nisu ranije imali priliku', rekao je pisac.

Priča se odvija tijekom jedne obiteljske večere u nekom malom balkanskom gradu, gdje se nakon dugo godina za istim stolom okuplja odavno po svijetu raštrkana obitelj bake Nadije i djeda Klementa. Vodeći čitatelja od aperitiva, predjela, glavnog jela do deserta, kolača i digestiva, Štiks je napravio neku vrstu 'obiteljskog jelovnika' povijesti jedne obitelji.

Knjiga je objavljena nakon 11 godina stanke a nastala je na temelju dramskog teksta i istoimene predstave 'Brašno u venama', koju je na scenu Sarajevskog ratnog teatra 2015. postavio Boris Liješević. Na međunarodnom festivalu MESS i na Festivalu kazališta BiH tekst je dobio nagradu za najbolji tekst. Liješević je u beogradskom Jugoslovenskom dramskom pozorištu režirao i predstavu po romanu 'Elijahova stolica', koja je osvojila Grand Prix BITEF-a 2011.

  • +2

Predstava 'Brašno u venama'

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Pisac je istaknuo kako mu se u početku činilo da jedna takva priča, koja se događa tijekom jedne večeri za jednim stolom, mora biti uobličena isključivo kao drama: 'Pitanje je zapravo gdje nastaje priča, i koju će formu ta priča na kraju imati', rekao je.

Književnost ima iscjeliteljsku moć

Ideju je dobio, kako je kazao, jer su upravo obiteljska okupljanja često takva da se na njima nad jelom i pićem raspravljaju i pretresaju iskustva i stavovi.

Takve ga teme zanimaju jer i sam pripada generaciji koja je još uvijek donekle opterećena vremenom naših djedova i baka, velikim temama starijih generacija, s čime su mlađe generacije relativno neopterećene.

'Ja sam bio sam u različitim statusima, kao čovjek bez državljanstva, izbjeglica bez papira. To mi je pokazalo moć kategorizacije ljudi, pokušao sam to razumjeti na akademski način, naći odgovore na to, dokaze', pojasnio je.

No, samo mu književnost omogućuje 'da partikularno izrazi u univerzalnom': 'Samo mi je ona dala moć da prikažem ono što sam sam osjećao u svojem životu'.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

'Književnost je bila moja prva ljubav. Nisam bio dijete koje je puno čitalo, počeo sam čitati s 13-14 godina kada se sve oko mene rasipalo i rasturalo i kad je svijet odraslih postao u potpunosti nerazumljiv a sve ono što je bilo prije nije moglo objasniti sve ono što se događa', otkrio je pisac.

'Književnost me na neki način spasila od tog ludila koje je bilo oko nas dok smo mi nekako pokušavali živjeti normalno. Sada kada o tome razmišljam, s distancom od 25 godina, uhvati me strah. Književnost mi je otvorila mogućnost kreativnosti kao mjesto gdje je moguće pronaći mjesto za dovođenje u red svijeta oko mene', dodao je.

Roman sagrađen na ožiljcima

Fokus je romana na muškarcima iz obitelji – najstariji sin Vladimir, koji je otišao u SAD i njegov sin David; sin Igor koji je ratni reporter, pa čak i pradjed Oskar, mladi austrougarski vojnik koji je iskusio Oktobarsku revoluciju da bi na koncu skončao u logoru, zbog nečiste krvi, za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Štiks je istaknuo se on i u životu i sa svojim likovima poistovjećuje sa starijom generacijom, a ne onom koja bi trebala biti po godinama bliže njemu.

Dok se predstava zove 'Brašno u venama', što se odnosi na ono što se nalazi unutar nas, što je drugima nevidljivo 'a stalno čini da nam krv teže kola i da nam srce može stati i da ne možemo disati', roman je naslovljen 'Rezalište' jer se odnosi na izvanjsko, na ono što se odražava i ostavlja vidljive rezove i ožiljke na ljudskom tijelu, 'a svaki ožiljak nosi priču koja gradi taj roman'.

  • +8
  • +5

Štiks je gostovao i na Čitaonici na otvorenom u Zagrebu, organiziranoj u sklopu FSK-a

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

'Rezalište također ima veze i s formom jer su fragmenti izrezani, i kao metafora života, ali također ima veze i s pokušajem da prekrajamo vlastitu povijest', istaknuo je pisac.

Tribina sa Štiksom privukla je u Kino Europu veliku čitateljsku publiku, a kraj festivalskih događanja okrunio je veliki festivalski rođendanski tulum i koncert grupe Memories Can't Wait.

Splitski dio festivalskog programa zaključilo je gostovanje u Gradskoj knjižnici Marka Marulića književnice i urednice Marine Vujčić, s kojom je razgovor vodio Nebojša Lujanović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi