U četvrtak 17. ožujka u dvoranu Lisinski stiže norveška dirigentica Grete Pedersen. Na programu je Velika misa u c- molu W.A.Mozarta i djelo ukrajinskog skladatelja Miroslava Skorika Melodija, koje će europski orkestri sinkrono izvoditi u ovom tjednu u znak solidarnosti s Ukrajinom. Izravni prijenos biti će na Trećem programu Hrvatskoga radija
Na trećem koncertu ove sezone iz ciklusa Kanconijer, koji će se održati u četvrtak 17. ožujka u 19.30 u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a nastupit će pod ravnanjem norveške dirigentice Grete Pedersen. Ona se ubraja među najpriznatije dirigente/dirigentice međunarodne zborske scene.
vezane vijesti
Početkom karijere, 1984., osnovala je Komorni zbor Oslo te ga vodila 20 godina radeći prije svega na oratorijskom repertoaru i suvremenoj glazbi. Školovana na Norveškoj državnoj glazbenoj akademiji u Oslu, zborsko dirigiranje studirala je kod legendarnog Erica Eriscona, a orkestralno kod Kennetha Kieslera. Od 1990. vodi Zbor norveških solista te surađuje s ansamblima poput Komornog zbora Eric Ericson, Zbora Švedskog radija, Nizozemskoga komornog zbora, Zbora Bavarskog radija, BBC Singers i Zbora Latvijskog radija. Tražena interpretkinja oratorijskih i zborskih simfonijskih ostvarenja, u Zagrebu će prvi put nastupiti uz Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a te ansambl vrsnih solista.
Predvodit će izvedbu jednog od najzagonetnijih djela Wolfganga Amadeusa Mozarta –Velike mise u c-molu. Nisu do kraja utvrđene okolnosti nastanka Mise niti za koju je prigodu nastala, iako je Mozart u pismu iz kolovoza 1783. dao naslutiti da je riječ o ispunjenju zavjeta koji se tiče zdravlja njegove supruge Constanze i njihova braka. To bi objasnilo zašto je tek dio Mise izveden u Salzburgu iste godine s Constanzom kao jednom od solistica.
Također do danas nije utvrđeno zašto Mozart nikada nije dovršio Credo ni uglazbio Agnus Dei; za pojedine dijelove sačuvale su se tek skice. Stoga su se izvedbe postojećih stavaka nerijetko kombinirale s dijelovima drugih Mozartovih uglazbljenja misnih stavaka. Zahvaljujući suvremenim istraživanjima, Zaklada Mozarteum Salzburg u suradnji s izdavačkom kućom Bärenreiter priredila je izdanje koje vjerno prati povijesne izvore: sadrži sve stavke koje je Mozart uglazbio te rekonstrukciju djelomično sačuvanih stavaka.
Iz poštovanja prema Mozartovu geniju, izostavljeni su dijelovi koje nije uglazbio. Upravo ta verzija je pred nama. Riječ je o velikoj svečanoj misi u najsjajnijoj tradiciji salzburških crkvenih ceremonija fascinantne ljepote i monumentalnosti. Masivni zborovi i solističke točke po mnogočemu – kontrapunktskoj razradi, figuracijama i basso continuu - podsjećaju na oratorijski rukopis G. F. Händela i J. S. Bacha koje je Mozart u to doba proučavao, a čiju veličanstvenu kulminaciju nalazimo u dvostrukom zboru Qui tollis i dvostrukoj fugi Cum sancto Spiritu kojom završava Gloria.
Udruženje Poljske filharmonije uputilo je europskim orkestrima te Europskoj radiodifuzijskoj uniji, čiji je HRT član, inicijativu da sljedeći tjedan što je moguće više i istovremeno izvode skladbu Melodija Miroslava Skorika, u znak solidarnosti s Ukrajinom. Riječ je o jednoj od najpoznatijih melodija u Ukrajini, toliko poznatoj da je mnogi smatraju narodnom. Ipak, autor joj je Miroslav Skorik. Napisao ju je 1981. kao dio glazbe za film Visoki prolaz te je od tada dosegla kultni status u Ukrajini, kao uostalom i autor, koji je za svoja dostignuća zaslužio najvišu počast – naslov Narodnog umjetnika Ukrajine.
