KULFEST U ZAGREBU

Hoće li konzervativni samit uspjeti parirati Subversive Festivalu?

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 21.05.2015 15:47
  • Objavljeno 21.05.2015 u 15:06
Tibor Navracsics

Tibor Navracsics

Izvor: Pixsell / Autor: Photo: Robert Anic/PIXSELL

Bez obzira na to je li Kulfest osnovan s idejom da slomi ljevičarsku kulturnu paradigmu Subversive Festivala kako se ovih dana spekuliralo u javnosti, ili mu je potka 'samo' širenje konzervativnih ideja u hrvatskom društvu, činjenica jest da Zagreb sada ima dva ideološki potpuno oprečna festivala posvećena kulturi i kulturnim politikama na kojima gostuju dijametralno suprotni predavači. Govori li to o razvoju demokracije u Hrvatskoj ili samo o dubokoj podijeljenosti hrvatskog društva? Ili o žestokom skretanju udesno?

Drugi Kulfest, 'najznačajniji festival konzervativizma, ekonomskih sloboda, kulture života i ujedno značajan događaj za hrvatsko društvo i za razvoj njegove pluralnosti i demokracije', kako ga opisuju organizatori, otvoren je u četvrtak u Novinarskom domu u prisutnosti 40-ak ljudi te nekoliko predstavnika diplomatskog zbora i nevladinih udruga i studenata.

Organizatori Kulfesta pioniri su hrvatskog konzervativnog pokreta, dr. Stjepo Bartulica, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i voditelj Centra za obnovu kulture te dr. Vice John Batarelo iz udruge Vigilare. Cilj je festivala da se preko tribina i okruglih stolova promiče ideologija konzervativizma i ekonomskih sloboda u Hrvatskoj te da se iz konzervativne pozicije ponudi Hrvatskoj, kako je naglasio Stjepo Bartulica, nova vizija o važnim temama kao što su ekonomske slobode, kultura i život.

Na otvaranju su posjetitelji mogli priložiti i svoje dobrovoljne priloge u korist festivala. Uvodni govor održao je glavni gost Kulfesta Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, te član glavne mađarske desničarske konzervativne stranke Fidesz koji je došao na tu funkciju usprkos tome što je njegova domovina na europskoj razini postala simbol državne kontrole nad medijima i kulturnim institucijama te je zbog toga Budimpešta već nekoliko puta morala odgovarati Bruxellesu.

Navracsics je bio ministar vanjskih poslova i trgovine mađarske Vlade, zamjenik premijera, ministar javne uprave i pravosuđa te zastupnik u mađarskom parlamentu. U prvoj vladi Viktora Orbana od 1998. do 1999. bio je šef odjela za odnose s javnošću u uredu premijera, a od 1999. do 2002. šef odjela za odnose s medijima. Prije četiri godine postao je predsjednik zastupničkog kluba Fidesza u mađarskom parlamentu.

Navracsics je pravnik i politolog hrvatskog podrijetla. Njegov djed bio je Hrvat iz mađarskog grada Barsca na Dravi blizu Virovitice. Uz političku karijeru, Navracsics ima i znanstvenu. Predaje na odsjeku za politologiju Sveučilišta Eotvos Lorand u Budimpešti gdje su ga studenti prije nekoliko godina proglasili najboljim profesorom. Napisao je i nekoliko znanstvenih radova o raspadu bivše Jugoslavije.
Kako je svojedobno objavljeno na stranicama GONG-a, Platforma za međunarodnu građansku solidarnost – CROSOL, sastavljena od 25 udruga, izrazila je zapanjenost nominacijom Navracsicsa za povjerenika u čijem će resoru biti i građanstvo. Po njima je 'taj bivši ministar pravde i javne uprave, kao zamjenik premijera prije par godina igrao važnu ulogu u donošenju i dopunama novog mađarskog Ustava, koji sadrži čitav niz problematičnih odredbi iz perspektive ljudskih prava i vladavine prava. Stoga je licemjerno i štetno da upravo mađarski povjerenik, i to političar Fidesza, brine o zaštiti prava EU građana', upozorili su predstavnici CROSOL-a u pismu koje su uručili hrvatskim europarlamentarcima.

Tibor Navracsics u svom je govoru istaknuo važnost obrazovanja za temeljne europske vrijednosti poput demokracije, slobode i ljudskih prava koji su odgovor na marginalizaciju i radikalizaciju mladih u Europi.

'Teroristički napadi u Parizu i Kopenhagenu početkom ove godine ukazuju na krizu suživota među pripadnicima različitih kultura i religija u zapadnim zemljama Europe. Također govore o marginaliziranosti mlade populacije koja postaje meta terorističkih skupina. No mi smo svi žrtve tragičnih događaja u Parizu i Kopenhagenu. Na taj izazov možemo odgovoriti jedino vrijednostima na kojima počiva Europa, a to su poštovanje ljudskog dostojanstva, demokracija, sloboda i ljudska prava. Da bismo to postigli, potrebno nam je dobro obrazovanje koje u kombinaciji sa sportom i kulturom može ispunjavati potrebe mladih', poručio je europski povjerenik Tibor Navracsics na otvaranju drugog Kulfesta.

Vice Batarelo, predsjednik udruge Vigilare i suorganizator festivala, istaknuo je da Kulfest 'predstavlja progresivnu kulturu koja po njegovoj doista autentičnoj definiciji predstavlja promišljanje i življenje konzervativnih vrednota, stavova i gledišta što je potpuno normalno i prihvaćeno u zapadnim državama'.

'Ona je progresivna jer je za hrvatsku javnost ona nova pojavnost koja u javnom mainstreamu govori o važnosti moralnih stavova – stabilnosti tradicije, domoljublja, osobnih sloboda i odgovornosti, kulture života i ljudskih prava, posebno prema nerođenima i obitelji, podršci tržišnom gospodarstvu koje potiče ljudsku kreativnost, i smanjenom uplivu državnog aparata u živote ljudi', objasnio je Batarelo.

'Konzervativizam ne konzervira ono što je loše. Žele se promjene koje su postepene i promišljene, bez revolucije i urušavanja poretka. Konzervativne vrednote donose red i stabilnost koji su prijeko potrebni Hrvatskoj u kojoj vlada nestabilnost i bezidejnost te manjak moralne mašte. Kulfest predstavlja jedan dio ovih naprednih ideja i želja nam je da zajednički sanjamo kakva bi Hrvatska u svim svojim sferama mogla biti', poručio je Batarelo.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedio je okrugli stol 'Temeljna načela zapadnog identiteta: Što zapad održava kao cjelinu?' na kojem je govorilo troje govornika: dr. sc. Carter Snead, bioetičar sa Sveučilišta Notre Dame iz SAD-a, koji objavljuje znanstvene radove iz područja neuroetike, istraživanja matičnih stanica, pobačaja, eutanazije i dr., dr. sc. Robin Harris, britanski povjesničar, autor monografije 'Povijest Dubrovnika', antikomunist, preobraćenik s protestantizma na katoličanstvo i dobar poznavatelj hrvatskih prilika te nekadašnji ekonomski savjetnik Margaret Thacher, koji je između ostaloga pomagao u izradi nacrta manifesta Konzervativne stranke za opće izbore 1987., a posljednjih mjeseci piše knjigu o Alojziju Stepincu, te dr. sc. Željko Tanjić, teolog i rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, član Komisije Iustitia et pax HBK-a te bivši direktor izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost. Izlaganja je moderirao novinar Tihomir Ladišić.

'Ako želimo osigurati slobodu i ljudsko dostojanstvo, trebamo cijeniti nerođeno dijete i tada ćemo prosperirati i kao društvo', poručio je Robin Harris koji se u svom izlaganju osvrnuo na ključne vrijednosti zapadnih društava naglasivši važnost ideje da država nije svemoćna, privatnog vlasništva, ograničene vlade, vladavine prava, poštovanje pogleda i stajališta grupa i pojedinaca s kojima se ne slažemo, duha propitivanja i vrijednosti ljudi.

Novost je drugog Kulfesta kulturna večer koja će se održati u petak u maloj dvorani Vatroslav Lisinski, kada će biti izvedena kazališna predstava 'Sladoled' po tekstu Mire Gavrana u režiji Borisa Svrtana s Mladenom Gavran i Anom Vilenicom u naslovnim ulogama. Nakon predstave slijedit će razgovor s publikom na temu 'Umjetnost, život, moral'.

U nastavku tog konzervativnog samita održat će se još nekoliko okruglih stolova i tribina na kojima će se raspravljati o različitim aspektima konzervativnih vrednota i slobodnog tržišta, a skup će zaključiti hrvatski ginekolozi Boris Ujević s Kliničke bolnice Sv. Duh i Ivica Dadić iz Opće bolnice Hrvatski ponos iz Knina, korisnici prava na priziv savjesti, koji će u sklopu tribine 'Zašto se pravo na život u Hrvatskoj relativizira?' razglabati o omiljenoj temi svih konzervativaca.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!